Hrvatsko-slovenska granica: pozadina određivanja i mijenjanja granica u Istri s obzirom na suvremene granične probleme

Određivanje granica u Istri je stari pothvat. Ustvari, nije prestao čak ni danas. U posljednjih nekoliko stoljeća granice na istarskom poluotoku doživjele su značajne promjene (posebice nakon propasti Mletačke Republike 1797. godine). No Istra je također zbog prijepora oko teritorija Trsta nadaleko poznata kao jedno od problematičnijih graničnih područja u Europi u poslijeratnom razdoblju. Prema mišljenju autora, ovaj problem je jedan od četiriju glavnih suvremenih graničnih problema između Slovenije i Hrvatske. Ostala tri su Kozlerova granica oko rijeke Dragonje (Rokave), nejasni pojmovi u austrijskim popisima u Istri, te priče o partizanskim naseljima pod vojnom upravom. No postoje i drugi važni aspekti koji su značajno utjecali na razvoj ovoga spora, ali u ovom radu pozornost će biti usmjerena na prije navedene probleme. U skladu s time analiziraju se učinci ishoda spora oko tršćanskog teritorija i njihov utjecaj na suvremene granične probleme. Upozoravanjem na materijalne i psihološke učinke ovoga spora na suvremene bilateralne odnose te njegovom analizom također se otkriva pozadina nikad odgovorenog pitanja – zašto je lingvistička granica oko Rijeke Dragonje (Rokave) koju je predložio Kozler postala granica od nacionalnog značenja. Iako je danas navedena granica često osporavana, teško je očekivati da će obje strane odustati od granice koju je jednom odredio laik. Unatoč snažnim prijeporima u slovenskim javnim medijima vezanim uz pitanje treba li međudržavna granica biti na rijekama Mirni i Dragonji, u radu je utvrđeno da je izbor granice u dolini rijeke Dragonje zapravo slovenski. Argumenti se temelje na opsežnoj analizi kartografskih materijala, relevantne literature, dokumenata i statističkih podataka.