Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Heda Festini i počeci analitičke filozofije u Hrvatskoj

View through CrossRef
Heda Festini danas je među domaćim filozofima poznata kao prva hrvatska analitički orijentirana filozofkinja koja je spajala interes za Wittgensteina te wittgensteinovsku problematiku i druge analitičke teme s istraživanjem hrvatske filozofske baštine unutar koje se nerijetko bavila pitanjima srodnim wittgensteinovskima. No 1950-ih i 1960-ih na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Festini nije obrazovana u analitičkoj tradiciji niti je početak njezine filozofske karijere dao naslutiti da bi mogla krenuti tim smjerom. Otkud onda upravo takvo Festiničino filozofsko profiliranje? Premda se u nekoliko svojih kasnijih radova bavi prikazom analitičke filozofije u Hrvatskoj, na to pitanje ona nije nikada potpuno ili detaljno odgovorila. U ovome radu predlažem mogući odgovor koji temeljim na meni dostupnim spisima. Zaključujem da, suprotno dojmu zasnovanom na promatranju njezina cjelokupnog opusa, postoji konzistentan tijek razvoja njezinih interesa od 1960-ih naovamo lišen naglih zaokreta te da je njezin interes za Wittgensteina i analitičku filozofiju prirodno proizašao iz njezina ranog interesa za Abbagnanov pozitivni egzistencijalizam.
Title: Heda Festini i počeci analitičke filozofije u Hrvatskoj
Description:
Heda Festini danas je među domaćim filozofima poznata kao prva hrvatska analitički orijentirana filozofkinja koja je spajala interes za Wittgensteina te wittgensteinovsku problematiku i druge analitičke teme s istraživanjem hrvatske filozofske baštine unutar koje se nerijetko bavila pitanjima srodnim wittgensteinovskima.
No 1950-ih i 1960-ih na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Festini nije obrazovana u analitičkoj tradiciji niti je početak njezine filozofske karijere dao naslutiti da bi mogla krenuti tim smjerom.
Otkud onda upravo takvo Festiničino filozofsko profiliranje? Premda se u nekoliko svojih kasnijih radova bavi prikazom analitičke filozofije u Hrvatskoj, na to pitanje ona nije nikada potpuno ili detaljno odgovorila.
U ovome radu predlažem mogući odgovor koji temeljim na meni dostupnim spisima.
Zaključujem da, suprotno dojmu zasnovanom na promatranju njezina cjelokupnog opusa, postoji konzistentan tijek razvoja njezinih interesa od 1960-ih naovamo lišen naglih zaokreta te da je njezin interes za Wittgensteina i analitičku filozofiju prirodno proizašao iz njezina ranog interesa za Abbagnanov pozitivni egzistencijalizam.

Related Results

Heda Festini – sport i kritika neoliberalizma
Heda Festini – sport i kritika neoliberalizma
Heda Festini pisala je o sportu u članku »Slobodno vrijeme i rekreativni šport« i ustanovila je krizu suvremenog sporta. Svoju analizu utemeljila je u konceptu slobodnog vremena Vl...
Od filozofije poučevanja do poučevanja filozofije: Festschrift Rudi Kotnik
Od filozofije poučevanja do poučevanja filozofije: Festschrift Rudi Kotnik
Znanstvena monografija je posvečena upokojenemu izrednemu profesorju za filozofijo na Univerzi v Mariboru Rudiju Kotniku. Na začetku imamo prispevek slavljenca, ki služi kot motiva...
Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti
Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti
U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije...
Rousseauova prirodna pedagogija
Rousseauova prirodna pedagogija
Rad razmatra Rousseauovo romantičarsko okretanje prirodi u epohi razuma. Kada su gotovo svi relevantni francuski prosvjetitelji (Voltaire, Diderot, d'Alembert, Montesquieu i dr.) s...
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
U radu se propituje odnos filma i filozofije, naročito u svjetlu Wittgensteinove filozofije i tvrdnje da (pokretna) slika predočuje svijet čak i bolje od jezika te da je u tom smis...
Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
Elza Kučera (1883. – 1972.) razvila je interes za psihologiju tijekom doktorskog studija u Zürichu (1905. – 1908.). Nakon doktorata iz filozofije 1909. godine (prva Hrvatica s dokt...
Autentično delanje na tragu Kanta
Autentično delanje na tragu Kanta
Filozofsko zasnivanje autentičnog delanja koje svoj dublji osnov ima u stanovištu o autentičnom mišljenju, u izvornosti mišljenja koje pita i produktivnoj snazi spontaniteta pitaju...
Robert Boyle, eksperimentalni filozof
Robert Boyle, eksperimentalni filozof
Avtor predstavi Roberta Boyla kot eksperimentalnega filozofa in njegov doprinos pri vzpostavljanju vloge eksperimentalne filozofije v novoveški znanstveni skupnosti. Kot filozof na...

Back to Top