Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Heda Festini i počeci analitičke filozofije u Hrvatskoj

View through CrossRef
Heda Festini danas je među domaćim filozofima poznata kao prva hrvatska analitički orijentirana filozofkinja koja je spajala interes za Wittgensteina te wittgensteinovsku problematiku i druge analitičke teme s istraživanjem hrvatske filozofske baštine unutar koje se nerijetko bavila pitanjima srodnim wittgensteinovskima. No 1950-ih i 1960-ih na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Festini nije obrazovana u analitičkoj tradiciji niti je početak njezine filozofske karijere dao naslutiti da bi mogla krenuti tim smjerom. Otkud onda upravo takvo Festiničino filozofsko profiliranje? Premda se u nekoliko svojih kasnijih radova bavi prikazom analitičke filozofije u Hrvatskoj, na to pitanje ona nije nikada potpuno ili detaljno odgovorila. U ovome radu predlažem mogući odgovor koji temeljim na meni dostupnim spisima. Zaključujem da, suprotno dojmu zasnovanom na promatranju njezina cjelokupnog opusa, postoji konzistentan tijek razvoja njezinih interesa od 1960-ih naovamo lišen naglih zaokreta te da je njezin interes za Wittgensteina i analitičku filozofiju prirodno proizašao iz njezina ranog interesa za Abbagnanov pozitivni egzistencijalizam.
Title: Heda Festini i počeci analitičke filozofije u Hrvatskoj
Description:
Heda Festini danas je među domaćim filozofima poznata kao prva hrvatska analitički orijentirana filozofkinja koja je spajala interes za Wittgensteina te wittgensteinovsku problematiku i druge analitičke teme s istraživanjem hrvatske filozofske baštine unutar koje se nerijetko bavila pitanjima srodnim wittgensteinovskima.
No 1950-ih i 1960-ih na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Festini nije obrazovana u analitičkoj tradiciji niti je početak njezine filozofske karijere dao naslutiti da bi mogla krenuti tim smjerom.
Otkud onda upravo takvo Festiničino filozofsko profiliranje? Premda se u nekoliko svojih kasnijih radova bavi prikazom analitičke filozofije u Hrvatskoj, na to pitanje ona nije nikada potpuno ili detaljno odgovorila.
U ovome radu predlažem mogući odgovor koji temeljim na meni dostupnim spisima.
Zaključujem da, suprotno dojmu zasnovanom na promatranju njezina cjelokupnog opusa, postoji konzistentan tijek razvoja njezinih interesa od 1960-ih naovamo lišen naglih zaokreta te da je njezin interes za Wittgensteina i analitičku filozofiju prirodno proizašao iz njezina ranog interesa za Abbagnanov pozitivni egzistencijalizam.

Related Results

Heda Festini – sport i kritika neoliberalizma
Heda Festini – sport i kritika neoliberalizma
Heda Festini pisala je o sportu u članku »Slobodno vrijeme i rekreativni šport« i ustanovila je krizu suvremenog sporta. Svoju analizu utemeljila je u konceptu slobodnog vremena Vl...
Od filozofije poučevanja do poučevanja filozofije: Festschrift Rudi Kotnik
Od filozofije poučevanja do poučevanja filozofije: Festschrift Rudi Kotnik
Znanstvena monografija je posvečena upokojenemu izrednemu profesorju za filozofijo na Univerzi v Mariboru Rudiju Kotniku. Na začetku imamo prispevek slavljenca, ki služi kot motiva...
Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti
Pedagogija Stjepana Matičevića: Povodom stotinu i četrdesete godišnjice rođenja i osamdesete godišnjice smrti
U članku koji slijedi analizira se život i rad Stjepana Matičevića (1880. – 1940.). Potječe iz ugledne građanske obitelji iz Srijemske Mitrovice. Nakon završetka studija filozofije...
Rousseauova prirodna pedagogija
Rousseauova prirodna pedagogija
Rad razmatra Rousseauovo romantičarsko okretanje prirodi u epohi razuma. Kada su gotovo svi relevantni francuski prosvjetitelji (Voltaire, Diderot, d'Alembert, Montesquieu i dr.) s...
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
U radu se propituje odnos filma i filozofije, naročito u svjetlu Wittgensteinove filozofije i tvrdnje da (pokretna) slika predočuje svijet čak i bolje od jezika te da je u tom smis...
Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
Elza Kučera (1883. – 1972.) razvila je interes za psihologiju tijekom doktorskog studija u Zürichu (1905. – 1908.). Nakon doktorata iz filozofije 1909. godine (prva Hrvatica s dokt...
Koncept filozofije pod pogoji v filozofiji Alaina Badiouja
Koncept filozofije pod pogoji v filozofiji Alaina Badiouja
Koncept filozofije pod pogoji označuje Badioujevi ideji, da je filozofija danes še vedno mogoča ter da obstaja samo pod pogojem obstoja resnic. Badiou opredeli politiko, znanost, u...
PRVI ZENIČKI FILOZOF
PRVI ZENIČKI FILOZOF
<p>Željko Škuljević<br />(1953 - 2019), prvi zenički  filozof, otišao je Tamo prije pet godina. Iza sebe &...

Back to Top