Javascript must be enabled to continue!
Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
View through CrossRef
Elza Kučera (1883. – 1972.) razvila je interes za psihologiju tijekom doktorskog studija u Zürichu (1905. – 1908.). Nakon doktorata iz filozofije 1909. godine (prva Hrvatica s doktoratom filozofije) vratila se u Zagreb, gdje je započela pionirska psihološka istraživanja. Ključna postignuća su joj sljedeća:1. Uspostavila je prvi privatni laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u svojem stanu u Zagrebu (1910. – 1914.).2. Objavila je prvi hrvatski rad iz eksperimentalne psihologije 1914. godine („Psihogalvanska refleksna pojava prema svom značenju za psihologiju čuvstva“).3. Prilagodila je Binet-Simonov test inteligencije hrvatskim prilikama.4. Provodila je međunarodna istraživanja o psihologiji naroda.5. Sudjelovala je u osnivanju strukovnih udruženja psihologa.6. Objavljivala je znanstvene radove iz psihologije sve do svoje 82. godine (1965.) premda je u profesionalnoj karijeri radila u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (1909. –1944.), gdje je postala prva knjižničarka u Hrvatskoj i prva žena sa stalnim zaposlenjem u državnoj službi u Hrvatskoj (1912.).Njezin pristup psihologiji bio je na razmeđi između eksperimentalne metode i filozofskog promišljanja, što se vidi iz njezinih radova koji često kombiniraju empirijska istraživanja s filozofskim konceptima. Iako se Ramiro Bujas tradicionalno smatra osnivačem eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj, Kučera je zapravo prva provodila eksperimentalna psihološka istraživanja u Hrvatskoj i objavila prvi rad iz tog područja.
Title: Neke napomene o Elzi Kučeri kao psihologinji
Description:
Elza Kučera (1883.
– 1972.
) razvila je interes za psihologiju tijekom doktorskog studija u Zürichu (1905.
– 1908.
).
Nakon doktorata iz filozofije 1909.
godine (prva Hrvatica s doktoratom filozofije) vratila se u Zagreb, gdje je započela pionirska psihološka istraživanja.
Ključna postignuća su joj sljedeća:1.
Uspostavila je prvi privatni laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u svojem stanu u Zagrebu (1910.
– 1914.
).
2.
Objavila je prvi hrvatski rad iz eksperimentalne psihologije 1914.
godine („Psihogalvanska refleksna pojava prema svom značenju za psihologiju čuvstva“).
3.
Prilagodila je Binet-Simonov test inteligencije hrvatskim prilikama.
4.
Provodila je međunarodna istraživanja o psihologiji naroda.
5.
Sudjelovala je u osnivanju strukovnih udruženja psihologa.
6.
Objavljivala je znanstvene radove iz psihologije sve do svoje 82.
godine (1965.
) premda je u profesionalnoj karijeri radila u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (1909.
–1944.
), gdje je postala prva knjižničarka u Hrvatskoj i prva žena sa stalnim zaposlenjem u državnoj službi u Hrvatskoj (1912.
).
Njezin pristup psihologiji bio je na razmeđi između eksperimentalne metode i filozofskog promišljanja, što se vidi iz njezinih radova koji često kombiniraju empirijska istraživanja s filozofskim konceptima.
Iako se Ramiro Bujas tradicionalno smatra osnivačem eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj, Kučera je zapravo prva provodila eksperimentalna psihološka istraživanja u Hrvatskoj i objavila prvi rad iz tog područja.
Related Results
Veštačka inteligencija u funkciji ekspertiza i kao predmet veštačenja u krivičnom postupku
Veštačka inteligencija u funkciji ekspertiza i kao predmet veštačenja u krivičnom postupku
U radu se objašnjavaju osnovni oblici korišćenja veštačke
inteligencije u kriminalne svrhe. Već sada se neki oblici
veštačke inteligencije upotrebljavaju kao sredstvo izvršenja
odr...
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Kompletna krvna slika (KKS) je zasigurno najčešća pretraga koju liječnici zadaju bez obzira na razinu zdravstvene zaštite u kojoj rade. Razlog tome je brzi uvid u ukupno zdravlje p...
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
Film kao filozofija: slučaj Wittgenstein
U radu se propituje odnos filma i filozofije, naročito u svjetlu Wittgensteinove filozofije i tvrdnje da (pokretna) slika predočuje svijet čak i bolje od jezika te da je u tom smis...
Američka neokonzervativna književna kritika: Irving Kristol i Norman Podhoretz
Američka neokonzervativna književna kritika: Irving Kristol i Norman Podhoretz
Neokonzervativizam valja shvatiti kao oblik američke konzervativne ideologije; kao specifični projekt političke filozofije kojim se nastoji prevladati percipirani stadij nihilizma ...
IZ ANTROPONIMIJE JOŠANIČKE BANJE
IZ ANTROPONIMIJE JOŠANIČKE BANJE
U ovom radu analiziramo imena, prezimena i hipokoristike zabeležene u Jošaničkoj Banji. Semantička analiza prezimena pokazala je da su najbrojnija prezimena nastala od antroponima,...
Pisanje kao ljubavna igra u Đulabijama Stanka Vraza
Pisanje kao ljubavna igra u Đulabijama Stanka Vraza
„Prisvajanje tradicija i manira“ (Slamnig) u književnosti Stanka Vraza u članku se tumači kao način na koji autor vlastite tekstove postavlja u inventivan aktivan dijal...
Zdravstveni radnici kao učinioci i kao žrtve krivičnih dela
Zdravstveni radnici kao učinioci i kao žrtve krivičnih dela
Zdravstveni radnici u našem krivičnom pravu predstavlјaju posebnu kategoriju lica, i kao učinioci i kao žrtve krivičnih dela. Svojstvo zdravstvenog radnika pojavlјuje se ili kao ne...
O romantizmu Stanka Vraza ili o razdvajanju nerazdvojivoga
O romantizmu Stanka Vraza ili o razdvajanju nerazdvojivoga
u radu se analiziraju i interpretiraju (auto)biografske repre-zentacije Stanka Vraza kao izrazitoga romantika (A. Barac), s jedne strane, te Vrazova poetika, s druge. uočava se kak...

