Dimitrije Mita Mitrinović (1887, Donji Poplat, BiH – 1953, Richmond-upon-Thames, Surrey, UK)

Pola stoljeća po smrti ovog zagovornika integracionističke kulturne ideologije u rasponu od etničkog nacionalizma do svjetskog panhumanizma i kozmopolitizma čiju srčiku tvori primordijalno jedinstvo religija, kao i promotora jugoslavenstva iz šire jugoslavenske perspektive, od lokalno srpskog i potom jugoslavenskog razdoblja supranacionalnog identiteta, o njemu je pisao naš uvaženi kolega Dušan Pajin. Autor ovog teksta na sedamdesetu obljetnicu smrti ovog bosanskohercegovačkog intelektualca, kojeg je Zapad još onomad priznao i koji je ostvario zavidnu akademsku reputaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu i koji je uspostavio iznimno vrijedne linkove diljem Europe, nastoji ukazati iznova na značaj njegovog opusa u našoj sredini, gdje decenijama nije bilo riječi o njemu, niti su objavljivani njegovi radovi. Dakako, u tekstu kazujemo o Dimitriju Mitrinoviću iz Donjeg Poplata nadomak Stoca, sada u općini Berkovići, čija su trotomna Sabrana djela objavljena 1991. u Sarajevu u izdanju sarajevske Svjetlosti skrajnuta pred mitomanima iz sva tri naroda koji tvore vladajući bh. trolist u užasnom vihoru rata. Uostalom, kao i njegova poveznica panslavizma i Sarajeva u široj jugoslavenskoj perspektivi.