IZAZOVI SEKTORA POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESIMA EU INTEGRACIJA

Poljoprivredni sektor Bosne i Hercegovine (BiH) nalazi se pred brojnim izazovima uzrokovanim sve izraženijim geopolitičkim tenzijama, unutrašnjim političkim problemima, negativnim posljedicama klimatskih promjena kao i strukturnim, ekonomskim i agrarno-političkim nedostacima. Poljoprivreda i njeni lanci vrijednosti, osim rijetkih primjera, nedovoljno su konkurentni, a BiH je izraziti neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, sa -3,9 milijardi KM trgovačkog deficita (2024). Ruralna područja značajno zaostaju u razvoju i suočena su sa sve prisutnijom depopulacijom i problemom nedostatka radnih mjesta i radne snage. Jedan od glavnih političkih ciljeva BiH, barem deklarativno, jeste pristupanje Europskoj uniji (EU). To implicira da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) glavno polazište za postavljanje buduće poljoprivredne politike BiH, odnosno Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BDBiH). Ovaj rad analizira strukturu trenutno provedenih poljoprivrednih politika u entitetima BiH i BDBiH i agregatno na nivou BiH te dostignuti stepen usklađenosti sa ZPP-om. Neizvjesnost uslovljena početkom pregovora i datumom pristupanja EU i promjenjiva priroda ZPP-a (ZPP kao pokretna meta), mogu implicirati da je izbor poljoprivredne politike u BiH entitetima rezultat, s jedne strane zahtjeva procesa pristupanja EU, a s druge strane domaćih političkih pritisaka. Za potrebe ovog rada korišten je konceptualni okvir za definisanje ključnih načela usklađivanja poljoprivrednih politika i klasifikacijski sistem mjera poljoprivredne politike (APMC), čime je omogućeno detaljno razumijevanje postojeće poljoprivredne podrške u BiH. Iako BiH i njeni entiteti su jasnog opredijeljenja približavanju ZPP-u u budućnosti, stvarna implementacija poljoprivrednih politika značajno odstupa od deklariranog pristupa i više odražava domaće političko-ekonomske interese. Očekivani pritisci pregovora o pristupanju EU i pretpristupna pomoć EU, koja je trenutno znatno niža u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana (nedostatak pristupa IPARD fondovima), trebali bi biti ključni elementi procesa pristupanja EU koji će potaknuti BiH da prilagodi svoje poljoprivredne politike ZPP-u.