STANJE ZEMLJIŠNIH RESURSA KAO POTENCIJAL ZA RAZVOJ SEKTORA POLJOPRIVREDE – UVODNO

Klimatske promjene dodatno smanjuju sposobnost zemljišta da odgovori na prirodne ili antropogene pritiske. Procjene govore da se između 638 i 720 miliona stanovnika na Zemlji suočava s glađu. Da bi se ovaj trend zaustavio do 2050. godine, globalna proizvodnja hrane morala bi se povećati za 50% kako bi se prehranilo više od 9,3 milijarde ljudi. Nimalo jednostavan zadatak ako se zna da degradacija zemljišta i klimatske promjene zajedno utiču na smanjenje prinosa usjeva za prosječno 10% na globalnom nivou i do 50% u određenim regionima. U ovom radu razmatraju se ključni problemi koji utiču na održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem u Bosni i Hercegovini. Poseban fokus stavljen je na pitanje usitnjenosti posjeda i značaj procesa okrupnjavanja. Također se razmatraju promjene namjene i zaštita poljoprivrednog zemljišta, s naglaskom na potrebu izrade karata upotrebne vrijednosti zemljišta na općinskom nivou radi kvalitetnijeg prostornog planiranja, budući da su karte izrađene na kantonalnom nivou, zbog sitnog mjerila, u praksi neupotrebljive. Pored toga, rad se bavi pitanjima primjene dobrih praksi u uređenju degradiranih i drugih zemljišta, melioracijom zemljišta, značajem ažurnog katastarskog sistema i odgovarajuće zakonske legislative, kao i ulogom navedenih elemenata u oblikovanju savremene zemljišne i agrarne politike BiH.