Teorija jaza znanja

U procesu prevladavanja jaza znanja mora se poći od toga, da se kod ljudi ne razvija automatski interes za društvene probleme i društvene događaje uopće. Obitelj i slobodno vrijeme su ljudima subjektivno bliži. K tomu treba dodati da ljudima sa niskim stupnjem obrazovanja teško pada da prema kompleksnim društvenim situacijama i prema kompleksnoj društvenoj problematici nađu osobni odnos, što bi u njima probudilo interes za traženje i primanje informacija. Da bi se aktivirao odnos prema informacijama bilo bi, pored ostalog, neophodno teorijski i praktički istražiti fenomen aktivnog traženja i prihvaćanja informacija. Traženje informacija je stalno povezano sa subjektivno viđenim i aktualno doživljenim događajima i problemima, koji tretiraju masovni mediji te sa svrsishodnošću informacija. Za masovne medije je dakle zadatak od prvorazrednog značaja, da različitim socijalnim skupinama društvene probleme predstave kao subjektivne probleme. U odnosu na teme masovnih medija, osobe sa višim stupnjem obrazovanja imaju prednost jer je njihovo opće znanje ujedno i predznanje odnosno predinformiranost. Takve osobe će lakše prihvatiti ponuđenu temu. Osim toga postojeće predznanje djeluje stimulativno i aktivira traženje informacija, dok slabo ili nikakvo predznanje djeluje u tom pogledu destimulativno, te tako ljudi ostaju bez stava, a samim tim i bez ponašanja, bez životne orijentiranosti.