Javascript must be enabled to continue!
Akutni moždani događaj
View through CrossRef
Vodeći uzrok smrti kod žena i muškaraca, akutni moždani udar, najčešće je uzrokavan suženjem ili stenozom karotidnih arterija. Stenoza karotidnih arterija nastaje kao posledica aterosklerotičnih promena (plakova). Ishemijski moždani udar (CVI) i tranzitorni ishemijski atak (TIA) su kliničke manifestacije koje se mogu povezati sa karotidnom stenozom. Kada se stenoza dijagnostikuje na vreme, jedini način prevencije nastanka moždanog udara je opertivno ili interventno otkanjanje aterosklerotičnog plaka, kao i karotidno stentiranje (stenting). Najčešće izvođena hiruška procedura u vaskularnoj hirurgiji je endarterektomija stenoze karotidne arterije. Izvođenje procedure vrši se u regionalnoj blok anesteziji, tako da su pacijenti budni tokom zahvata. Ovim izborom anestezije je omogućeno konstantno praćenje neurološkog stanja pacijenta tokom operacije, ali i neposredno nakon operacije. To omogućava momentalni uvid u razvoj eventualnog neželjenog događaja u vidu reverzibilnog ili ireverzibilnog neurološkog deficita ili pojava postoperativnog hematoma koji zahteva reviziju hemostaze. Medicinska sestra konstantnim praćenjem pacijenta mora odmah da reaguje i da obavesti anesteziologa i hirurga o najmanjoj neurološkoj ili lokalnoj promeni kod pacijenta. Takođe, kod pacijenata se prati operativna rana, drenaža i vitalni parametri. Nakon završene hiruške intervencije i postoperativnog boravka u Jedinici intezivnog lečenja (JIL-u), pacijenti se upućuju u Specijalnu bolnicu za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava“ u Beogradu. Trenutne preporuke navode da je izvođenje ovih procedura korisno za pacijente ako je rizik od neuroloških komplikacija manji od 3% kod asimptomatskih pacijenata, ili manji od 6% kod simptomatskih. Na Klinici za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju UKCS u poslednjih 15 godina je izvršeno skoro 9000 procedura zbog karotidne stenoze, od čega je oko 10% (960) bilo karotidno stentiranje. Za ovu metodu se odlučuje kod pacijenata koji imaju kardiorespiratorni rizik za endarterektomiju ili kod kojih je pristup karotidnoj bifurkaciji otežan. Sve endarterektomije procedure se izvode u uslovima cervikalnog bloka.
Title: Akutni moždani događaj
Description:
Vodeći uzrok smrti kod žena i muškaraca, akutni moždani udar, najčešće je uzrokavan suženjem ili stenozom karotidnih arterija.
Stenoza karotidnih arterija nastaje kao posledica aterosklerotičnih promena (plakova).
Ishemijski moždani udar (CVI) i tranzitorni ishemijski atak (TIA) su kliničke manifestacije koje se mogu povezati sa karotidnom stenozom.
Kada se stenoza dijagnostikuje na vreme, jedini način prevencije nastanka moždanog udara je opertivno ili interventno otkanjanje aterosklerotičnog plaka, kao i karotidno stentiranje (stenting).
Najčešće izvođena hiruška procedura u vaskularnoj hirurgiji je endarterektomija stenoze karotidne arterije.
Izvođenje procedure vrši se u regionalnoj blok anesteziji, tako da su pacijenti budni tokom zahvata.
Ovim izborom anestezije je omogućeno konstantno praćenje neurološkog stanja pacijenta tokom operacije, ali i neposredno nakon operacije.
To omogućava momentalni uvid u razvoj eventualnog neželjenog događaja u vidu reverzibilnog ili ireverzibilnog neurološkog deficita ili pojava postoperativnog hematoma koji zahteva reviziju hemostaze.
Medicinska sestra konstantnim praćenjem pacijenta mora odmah da reaguje i da obavesti anesteziologa i hirurga o najmanjoj neurološkoj ili lokalnoj promeni kod pacijenta.
Takođe, kod pacijenata se prati operativna rana, drenaža i vitalni parametri.
Nakon završene hiruške intervencije i postoperativnog boravka u Jedinici intezivnog lečenja (JIL-u), pacijenti se upućuju u Specijalnu bolnicu za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava“ u Beogradu.
Trenutne preporuke navode da je izvođenje ovih procedura korisno za pacijente ako je rizik od neuroloških komplikacija manji od 3% kod asimptomatskih pacijenata, ili manji od 6% kod simptomatskih.
Na Klinici za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju UKCS u poslednjih 15 godina je izvršeno skoro 9000 procedura zbog karotidne stenoze, od čega je oko 10% (960) bilo karotidno stentiranje.
Za ovu metodu se odlučuje kod pacijenata koji imaju kardiorespiratorni rizik za endarterektomiju ili kod kojih je pristup karotidnoj bifurkaciji otežan.
Sve endarterektomije procedure se izvode u uslovima cervikalnog bloka.
Related Results
Novosti v patogenezi in obravnavi bolnikov s sindromom takotsubo
Novosti v patogenezi in obravnavi bolnikov s sindromom takotsubo
V zadnjih 30 letih od prvega opisa v strokovni literaturi je sindrom takotsubo postal prepoznavna in uveljavljena klinična entiteta. Podatki kažejo, da znaša prevalenca bolnikov s ...
Neurointerventna radiologija - nova era liječenja
Neurointerventna radiologija - nova era liječenja
Ubrzani rast i razvoj tehnologija i njihova kohezivna primjena u medicini dovela je do razvoja neurointerventne radiologije, grane koja svakodnevno pomiče granice, ali i mijenja ko...
Od „pasti estetismu” k „pasti populáru”
Od „pasti estetismu” k „pasti populáru”
Stať kriticky reflektuje skutečnost, že v české próze desátých let 21. století proběhl evidentní příklon k dílům plným literárních konvencí a podbízejícím se esteticky nenáročným č...
Zdravljenje akutnega bronhiolitisa s kisikom
Zdravljenje akutnega bronhiolitisa s kisikom
Akutni bronhiolitis je najpogostejša okužba spodnjih dihal pri otrocih, mlajših od dveh let. Zdravljenje akutnega bronhiolitisa je podporno. Poleg skrbi za primerno hidracijo je do...
Što očekivati od radiologa u svakodnevnom radu
Što očekivati od radiologa u svakodnevnom radu
Uloga radiologije u svakodnevnom zbrinjavanju pacijenata bez obzira radi li se o hitnoj službi ili rutinskom radu je neizostavna. Racionalno korištenje mogućnosti radiologije posta...
Fra Bernardin Sokol, svećenik i glazbenik
Fra Bernardin Sokol, svećenik i glazbenik
Prateći život fra Bernardina Sokola od njegova rođenja pa do nasilne smrti, u radu ćemo se upoznati s veličinom nadarenog franjevca. U prvom dijelu govori se o životu fra Bernardin...
Subjektivni doživljaj arhivskog istraživanja ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata
Subjektivni doživljaj arhivskog istraživanja ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata
Članak razmatra emocionalno iskustvo istraživanja osobnih kartona ratne siročadi iz Drugog svjetskog rata – korisnika zagrebačkog sirotišta “Josipovac”. Odluka o odabiru teme razvi...
UPOTREBA KOLABORATIVNIH ALATA ZA PODRŠKU GRUPNOM DONOŠENJU ODLUKA
UPOTREBA KOLABORATIVNIH ALATA ZA PODRŠKU GRUPNOM DONOŠENJU ODLUKA
U današnje vrijeme gotovo je nemoguće zamisliti poslovanje bez korištenja računara i novih tehnologija. Računar i internet postali su svakodnevnica, koja nam pruža određeni vid pod...

