Ovisi li dugoročni gospodarski rast Hrvatske o demografiji ili ipak proizvodnosti?

Cilj ovog rada je izrada dugoročnih projekcija gospodarskih kretanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2050. godine. Dugoročne projekcije kretanja gospodarstva korisne su radi pravovremenog uočavanja ograničenja i potencijalnih izazova u budućem razdoblju vezanih uz različita područja: demografske promjene, fiskalnu održivost, zaštitu okoliša i mnoge druge aspekte. Izrada projekcija temelji se na Cobb-Douglasovoj tipu funkcije proizvodnje koja u svojim dugoročnim projekcijama koristi Europska komisija za sve zemlje članice. Dugoročna kretanja gospodarstva proizlaze iz demografskih projekcija, te upotrebe proizvodnih faktora, rada i kapitala. No, najveća nepoznanica ostaje kretanje proizvodnosti nekog društva u dugom roku. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu značajnog podizanja efikasnosti investicija i ukupne proizvodnosti proizvodnih faktora, kao i povećanje stopa aktivnosti stanovništva na tržištu rada. Na taj način se, u određenoj mjeri, mogu ublažiti negativna demografska kretanja i očekivano smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi u budućem razdoblju. Izrada dugoročnih projekcija uvijek je povezana s visokom razinom neizvjesnosti o kretanju brojnih varijabli u budućem razdoblju što utječe na rezultate projekcije. Prezentiranim rezultatima i zaključcima u ovom radu upotpunjena su relativno oskudna istraživanja o analiziranoj problematici u Republici Hrvatskoj. Prikazani alternativni scenariji rasta razine gospodarske aktivnosti, trebaju poslužiti kao podloga za izradu različitih brojnih strateških dokumenata koji definiraju srednjoročne i dugoročne politike, poput energetske, regionalne, industrijske, demografske, zdravstvene, zaštite okoliša i slično. Rezultati istraživanja ukazuju da će prosječna stopa gospodarskog rasta u razdoblju do 2050. godina u Republici Hrvatskoj iznositi od 1,1 posto (bazni scenarij) do najviše 1,9 posto, ovisno o pretpostavkama. Stopa rasta potencijalnog BDP-a više ovisi o kretanju faktorske proizvodnosti, nego o demografskim kretanjima.