Lovro Monti i narodni preporod u Dalmaciji

U dosadašnjoj historiografiji o narodnom preporodu u Dalmaciji, u kojoj postoji već nekoliko značajnih studija i rasprava, još nije dovoljno istaknuto da pokret nije bio homogen i monolitan, nego da je u njemu bilo raznih grupa i struja, među kojima je dolazilo do oštrih idejnih sukoba i suprotnosti. Na desnom krilu unutar pokreta stajali su Mihovil Pavlinović i Kosto Vojnović, sa svojim konzervativnim shvaćanjima i religioznim preokupacijama, gorljivi katolici i odlučni protivnici društvenog preobražaja. Na ljevici stajali su Natko Nodilo i Lovro Monti, krajnji liberalci i antiklerikalci, ideolozi lijevoga krila građanske demokracije, stojeći na pozicijama borbe protiv reakcije, ma sa koje strane ona dolazila. U samom centru stajao je Miho Klaić, vođa Narodne stranke, također liberalac i demokrat, odgojen u Livornu i Padovi u doba Risorgimenta, Mlade Italije, Mazzinija i Garibaldija; ali, i pored svega svog liberalizma, Klaić je svim silama nastojao da otupi oštrice između desnice i ljevice, da nađe zajednički jezik među njima i da po svaku cijenu održi unutrašnje jedinstvo Narodne stranke kao glavne okosnice narodnog preporoda.