Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Neka obilježja kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba

View through CrossRef
Analizom odgovora sudionika na česticama Skale akulturacije gluhih (Maxwell-McCaw i Zea, 2011) željeli smo steći detaljniji uvid u osjećaj pripadnosti zajednici Gluhih odnosno čujućih, u sklonosti gluhih i nagluhih osoba prema svakoj od dviju kultura, aktivnostima sudjelovanja u životima dviju kultura, kulturalnim znanjima o jednoj odnosno drugoj kulturi i samoprocjeni ovladanosti jezikom svake od njih, posebno u odnosu i na različite stupnjeve oštećenja sluha (laka, umjerena i teška nagluhost te gluhoća). U istraživanje su bile uključene 443 osobe, u dobi od 18 do 87 godina, oba spola, iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj (31 lako nagluha osoba, 57 umjereno nagluhih, 69 teško nagluhih, 256 gluhih te 30 osoba s umjetnom pužnicom). Ispitivanje razine akulturacije gluhih i nagluhih osoba u kulturu Gluhih odnosno čujućih, provedeno je primjenom Skale akulturacije gluhih DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011). Analiza odgovora pokazuje da i gluhe i nagluhe osobe značajno više teže identifikaciji sa zajednicom Gluhih nego sa zajednicom čujućih, osim lako nagluhih osoba, kod kojih ne postoje razlike u identifikaciji. I gluhe i nagluhe osobe (osim onih s umjetnom pužnicom) u značajno većoj mjeri sudjeluju u aktivnostima zajednice Gluhih nego čujućih. Međutim, društvo drugih gluhih i nagluhih osoba preferiraju gluhe osobe, a kod nagluhih osoba i osoba s umjetnom pužnicom nisu utvrđene značajne razlike u kulturnim preferencijama. Svi sudionici posjeduju više znanja o kulturi čujućih nego o kulturi Gluhih, no značajno više lako i umjereno nagluhe osobe. Gluhe osobe značajno su boljom procijenile svoju kompetenciju u znakovnom nego u govornom jeziku, a nagluhe osobe i osobe s UP svoje kompetencije u dvama jezicima procjenjuju podjednakima. Ovi rezultati idu u prilog i dodatno objašnjavaju rezultate prethodnih istraživanja, po kojima nagluhe osobe i osobe s umjetnom pužnicom u većoj mjeri od gluhih osoba tendiraju dvokulturnom i čujućem identitetu. Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata te se elaborira trenutna situacija u kulturi Gluhih u Hrvatskoj.
Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, University of Zagreb
Title: Neka obilježja kulturnog identiteta gluhih i nagluhih osoba
Description:
Analizom odgovora sudionika na česticama Skale akulturacije gluhih (Maxwell-McCaw i Zea, 2011) željeli smo steći detaljniji uvid u osjećaj pripadnosti zajednici Gluhih odnosno čujućih, u sklonosti gluhih i nagluhih osoba prema svakoj od dviju kultura, aktivnostima sudjelovanja u životima dviju kultura, kulturalnim znanjima o jednoj odnosno drugoj kulturi i samoprocjeni ovladanosti jezikom svake od njih, posebno u odnosu i na različite stupnjeve oštećenja sluha (laka, umjerena i teška nagluhost te gluhoća).
U istraživanje su bile uključene 443 osobe, u dobi od 18 do 87 godina, oba spola, iz 17 gradova u Republici Hrvatskoj (31 lako nagluha osoba, 57 umjereno nagluhih, 69 teško nagluhih, 256 gluhih te 30 osoba s umjetnom pužnicom).
Ispitivanje razine akulturacije gluhih i nagluhih osoba u kulturu Gluhih odnosno čujućih, provedeno je primjenom Skale akulturacije gluhih DAS (Deaf Acculturation Scale, Maxwell-McCow i Zea, 2011).
Analiza odgovora pokazuje da i gluhe i nagluhe osobe značajno više teže identifikaciji sa zajednicom Gluhih nego sa zajednicom čujućih, osim lako nagluhih osoba, kod kojih ne postoje razlike u identifikaciji.
I gluhe i nagluhe osobe (osim onih s umjetnom pužnicom) u značajno većoj mjeri sudjeluju u aktivnostima zajednice Gluhih nego čujućih.
Međutim, društvo drugih gluhih i nagluhih osoba preferiraju gluhe osobe, a kod nagluhih osoba i osoba s umjetnom pužnicom nisu utvrđene značajne razlike u kulturnim preferencijama.
Svi sudionici posjeduju više znanja o kulturi čujućih nego o kulturi Gluhih, no značajno više lako i umjereno nagluhe osobe.
Gluhe osobe značajno su boljom procijenile svoju kompetenciju u znakovnom nego u govornom jeziku, a nagluhe osobe i osobe s UP svoje kompetencije u dvama jezicima procjenjuju podjednakima.
Ovi rezultati idu u prilog i dodatno objašnjavaju rezultate prethodnih istraživanja, po kojima nagluhe osobe i osobe s umjetnom pužnicom u većoj mjeri od gluhih osoba tendiraju dvokulturnom i čujućem identitetu.
Razmatraju se praktične implikacije dobivenih rezultata te se elaborira trenutna situacija u kulturi Gluhih u Hrvatskoj.

Related Results

Poližanrovska i transdiskurzivna tekstualnost (trans)romana Me'med, crvena bandana i pahuljica Semezdina Mehmedinovića
Poližanrovska i transdiskurzivna tekstualnost (trans)romana Me'med, crvena bandana i pahuljica Semezdina Mehmedinovića
Me’med, crvena bandana i pahuljica hibridni je roman Semezdina Mehmedinovića, objavljen 2017., koji svoju priču kazuje primjenom medija konceptualne umjetnosti. Između ostalih, on ...
Poremećaj iz spektra autizma iz različitih perspektiva
Poremećaj iz spektra autizma iz različitih perspektiva
Poremećaj iz spektra autizma (PSA) obuhvaća skupinu složenih neurorazvojnih poremećaja čija je incidencija u stalnom porastu (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, 2021), a rije...
POLITIKA NACIONALNIH IDENTITETA U POSTLITIJSKOJ CRNOJ GORI
POLITIKA NACIONALNIH IDENTITETA U POSTLITIJSKOJ CRNOJ GORI
Rad za predmet istraživanja ima trenutne odnose snaga nacionalnih identiteta u Crnoj Gori. Istraživanje ima za cilj: da pokaže trenutne odnose snaga između dva ključna nacionalna i...
Korelasi Peribahasa Neka Behas Neho Kena, Neka Koas Neho Kota Pada Masyarakat Manggarai Dengan Sila Ketiga Pancasila
Korelasi Peribahasa Neka Behas Neho Kena, Neka Koas Neho Kota Pada Masyarakat Manggarai Dengan Sila Ketiga Pancasila
Penelitian ini bermaksud menguraikan makna peribahasa lisan atau ungkapan (go’et) “neka behas neho kena, neka koas neho kota” dalam budaya Manggarai dan kaitannya dengan sila Persa...
„Być” a „stawać się” osobą w rodzinie
„Być” a „stawać się” osobą w rodzinie
Każdy człowiek jest osobą – kimś wyjątkowym, niepowtarzalnym, niezastąpionym w swym istnieniu (jedynie w wypełnianych funkcjach możemy być zastępowani przez innych). To „bycie” oso...
DEMON JUČERAŠNJICE: KRATKA POVIJEST IDENTIFIKACIJE U FRANKENSTEINU MARY WOLLSTONECRAFT GODWIN SHELLEY
DEMON JUČERAŠNJICE: KRATKA POVIJEST IDENTIFIKACIJE U FRANKENSTEINU MARY WOLLSTONECRAFT GODWIN SHELLEY
Frankenstein Mary Shelley fabulira i problematizira koncept identiteta na barem tri razine. Na prvoj se postuliraju one bitnosti koje uopće omogućuju proces identifikacije – to je ...
UZŅĒMĒJDARBĪBAS ATTĪSTĪBA LATGALĒ
UZŅĒMĒJDARBĪBAS ATTĪSTĪBA LATGALĒ
Esošā situācija: - Latgales reģionā ir zems IKP (6,176 tūkst. EUR) uz iedzīvotāju, zemākais valstī, trīs reizes zemāks nekā Rīgā (17,790 tūkst. EUR), divas reizes zemāks par vidējo...
Rast i razvoj u djece
Rast i razvoj u djece
Rast i razvoj djeteta su složeni, dinamički procesi ovisni o genetskim i okolišnim čimbenicima. Praćenje rasta i razvoja osnova je pedijatrijske zdravstvene zaštite, a njegovo znač...

Back to Top