Javascript must be enabled to continue!
SVIJET DJETINJSTVA U KNJIŽEVNOSTI FERIDE DURAKOVIĆ
View through CrossRef
<p>U modernom svijetu globalizacije, interneta i liberalizacije te kompleksnim uvjetima razvitka<br />bosanskohercegovačkog dru&scaron;tva, posebno kulture, nedovoljno pažnje se posvećuje savremenoj<br />književnosti. U tom kontekstu, jo&scaron; je složenije pitanje savremene dječije književnosti, koja je jo&scaron; od vremena<br />izdvajanja kao samostalne formacije uvijek po strani i marginalizirana u odnosu na &rdquo;književnost za<br />odrasle&rdquo;. U radu se propituje značaj i mjesto književnosti za djecu Feride Duraković. Otkako je kročila u<br />svijet književnosti, ova autorica pokazuje sklonost ka stvarala&scaron;tvu za djecu, te nakon slikovnice iz 1989.<br />godine Jo&scaron; jedna bajka o ruži Ferida Durakovićpi&scaron;e sve vi&scaron;e za djecu te objavljuje zbirke Mikijeva abeceda<br />(1994), Amilina abeceda (1999), Ezopove basne (2007), Vjetrov prijatelj (2009)... Iako se Durakovićjo&scaron;<br />tokom pro&scaron;log stoljeća situirala kao savremena pjesnikinja u kanon bosanskohercegovačke književnosti<br />ipak su u književnoj historiografiji nedovoljno istraženi elementi koji su oblikovali književnopovijesnu<br />naraciju o njezinom ukupnom stvarala&scaron;tvu. Njezina poezija ispisuje individualne traume, iskustva i<br />emocije, a njezin izraz je gust i metaforičan. Sa druge strane, književnost za djecu Feride Durakovićje<br />jednostavnija u izrazu kao i slojevitosti, sklona humoru i igri. Uz sporadične studije o pjesni&scaron;tvu Feride<br />Duraković, njezin opus za djecu do danas nije bio predmet istraživanja. Kakav je status književnih<br />ostvarenja za djecu ove autorice u odnosu na njezino stvarala&scaron;tvo za odrasle i koliko je Duraković<br />prepoznata kao dječiji pisac, samo su neka od pitanja na koja se u radu nastoji dati odgovor.</p>
Title: SVIJET DJETINJSTVA U KNJIŽEVNOSTI FERIDE DURAKOVIĆ
Description:
<p>U modernom svijetu globalizacije, interneta i liberalizacije te kompleksnim uvjetima razvitka<br />bosanskohercegovačkog dru&scaron;tva, posebno kulture, nedovoljno pažnje se posvećuje savremenoj<br />književnosti.
U tom kontekstu, jo&scaron; je složenije pitanje savremene dječije književnosti, koja je jo&scaron; od vremena<br />izdvajanja kao samostalne formacije uvijek po strani i marginalizirana u odnosu na &rdquo;književnost za<br />odrasle&rdquo;.
U radu se propituje značaj i mjesto književnosti za djecu Feride Duraković.
Otkako je kročila u<br />svijet književnosti, ova autorica pokazuje sklonost ka stvarala&scaron;tvu za djecu, te nakon slikovnice iz 1989.
<br />godine Jo&scaron; jedna bajka o ruži Ferida Durakovićpi&scaron;e sve vi&scaron;e za djecu te objavljuje zbirke Mikijeva abeceda<br />(1994), Amilina abeceda (1999), Ezopove basne (2007), Vjetrov prijatelj (2009).
Iako se Durakovićjo&scaron;<br />tokom pro&scaron;log stoljeća situirala kao savremena pjesnikinja u kanon bosanskohercegovačke književnosti<br />ipak su u književnoj historiografiji nedovoljno istraženi elementi koji su oblikovali književnopovijesnu<br />naraciju o njezinom ukupnom stvarala&scaron;tvu.
Njezina poezija ispisuje individualne traume, iskustva i<br />emocije, a njezin izraz je gust i metaforičan.
Sa druge strane, književnost za djecu Feride Durakovićje<br />jednostavnija u izrazu kao i slojevitosti, sklona humoru i igri.
Uz sporadične studije o pjesni&scaron;tvu Feride<br />Duraković, njezin opus za djecu do danas nije bio predmet istraživanja.
Kakav je status književnih<br />ostvarenja za djecu ove autorice u odnosu na njezino stvarala&scaron;tvo za odrasle i koliko je Duraković<br />prepoznata kao dječiji pisac, samo su neka od pitanja na koja se u radu nastoji dati odgovor.
</p>.
Related Results
Slavistična prepletanja 2
Slavistična prepletanja 2
Znanstvena monografija Slavistična prepletanja 2 zajema sedemnajst prispevkov s področja raziskav slovanskih književnosti in prevajalskih stikov med slovanskimi jeziki ter interdis...
GİRİTLİ FERİDE ROMANINDA BALKANLARDA MEVLEVİLİK ALGISI VE MEVLEVİHANELER
GİRİTLİ FERİDE ROMANINDA BALKANLARDA MEVLEVİLİK ALGISI VE MEVLEVİHANELER
Giritli Feride, Hasan Eskil tarafından kaleme alınan ve Osmanlı’nın iskân politikası gereği Batı Anadolu’ya ve Balkanlara yerleştirilen Karaman civarındaki Türkmenlerin, 19. yüzyıl...
Primerjalna književnost in antične študije: uvod v zgodovino ved in metodologije
Primerjalna književnost in antične študije: uvod v zgodovino ved in metodologije
Članek obravnava vprašanje recepcije antične književnosti v primerjalni književnosti kot literarnovedni disciplini ter zgodovino odnosa med primerjalno književnostjo in antičnimi š...
Milorad Medini in the literary magazin »Glasnik Matice Dalmatinske«
Milorad Medini in the literary magazin »Glasnik Matice Dalmatinske«
Povjesničar književnosti Milorad Medini je g. 1903. objelodanio, u zadarskom književno-znanstvenom časopisu Glasnik Matice dalmatinske, napis o dubrovačkom pjesniku Paskoju Antunu ...
Fiktivni dnevnici Marie Luise Kaschnitz
Fiktivni dnevnici Marie Luise Kaschnitz
Književno stvaralaštvo Marie Luise Kaschnitz (1901.-1974.) bilo je u velikoj mjeri određeno temama iz njezina vlastita života i života njezine bliže obitelji te se stječe dojam da ...
Relacija subjekt – svijet u pjesničkoj knjizi Nestvarne djevojčice Marije Čudine
Relacija subjekt – svijet u pjesničkoj knjizi Nestvarne djevojčice Marije Čudine
Prva pjesnička knjiga Marije Čudine Nestvarne djevojčice (1959) prepoznata je kao zavidan početak i jedno od najsnažnijih ostvarenja u njezinu pjesništvu. Njezine su glavne karakte...
Kako misliti svetovno književnost z njenega roba? Ponovna ocena
Kako misliti svetovno književnost z njenega roba? Ponovna ocena
Svetovna literatura je pojmovno vzniknila v dobi industrijskega kapitalizma na začetku moderne globalizacije, ki je v 19. stoletju vzpostavila sistem tržno pogojenega obtoka besedi...
Josip Kozarac u hrvatskoj
dječjoj književnost
Josip Kozarac u hrvatskoj
dječjoj književnost
U radu se obrađuju dvije isprepletene teme: prvo, pripadaju li Priče djeda Nike dječjoj književnosti i, drugo, na koja se pripovjedna djela Josipa Kozarca zapravo odnosi naslov Pri...

