Javascript must be enabled to continue!
Boje na rubovima hrvatskog jezika
View through CrossRef
The group of words used to denote colors is one of the most open lexical areas of Croatian, and probably other languages of Western civilization, perhaps even the most open because in this area the names are multiplied almost monthly, if not more often. The paper discusses whether all words, i.e. units, which in the Croatian language and culture denote colors in the extralinguistic world, belong to the category of ‘Croatian color names’. In order to determine the boundaries of that lexical area, several features of the color names that can be considered marginal are listed. Some colors are marginal as they are words of languages that are simply taken into Croatian, temporarily or in a certain context, e.g. aubergine. Others are intercultural, but also interlingual phenomena, such as bianca white. Given today’s marketing and the presence of global trade, this whole category is possibly marginal. Are the colors on the margins of the Croatian language along with all future words marked on products offered to Croatian speakers, regardless of which language they belong to, or will this belong to code switching, making the switching a margin, or beyond the margin of Croatian color names? Are (all) words denoting color in the Croatian language names of colors in Croatian, Croatian color names or Croatian color terms?
Title: Boje na rubovima hrvatskog jezika
Description:
The group of words used to denote colors is one of the most open lexical areas of Croatian, and probably other languages of Western civilization, perhaps even the most open because in this area the names are multiplied almost monthly, if not more often.
The paper discusses whether all words, i.
e.
units, which in the Croatian language and culture denote colors in the extralinguistic world, belong to the category of ‘Croatian color names’.
In order to determine the boundaries of that lexical area, several features of the color names that can be considered marginal are listed.
Some colors are marginal as they are words of languages that are simply taken into Croatian, temporarily or in a certain context, e.
g.
aubergine.
Others are intercultural, but also interlingual phenomena, such as bianca white.
Given today’s marketing and the presence of global trade, this whole category is possibly marginal.
Are the colors on the margins of the Croatian language along with all future words marked on products offered to Croatian speakers, regardless of which language they belong to, or will this belong to code switching, making the switching a margin, or beyond the margin of Croatian color names? Are (all) words denoting color in the Croatian language names of colors in Croatian, Croatian color names or Croatian color terms?.
Related Results
ZORA 149: Slovenščina kot drugi in tuji jezik v izobraževanju
ZORA 149: Slovenščina kot drugi in tuji jezik v izobraževanju
Znanstvena monografija Slovenščina kot drugi in tuji jezik v izobraževanju prinaša recenzirane razprave, v katerih sta zaradi aktualnosti in posledično vse večjih potreb po usvajan...
Strah na nastavi njemačkoga kao stranoga jezika
Strah na nastavi njemačkoga kao stranoga jezika
Emocije su neizbježan dio svakoga ljudskog iskustva. One su važne za našu psihofizičku dobrobit te utječu na vještine poput percepcije, izražavanja, razlučivanja i razumijevanja. P...
Austrijski dani 2015.
Austrijski dani 2015.
Odjel za germanistiku Sveučilišta u Zadru u suradnji s Ministarstvom za obrazovanje i ženeRepublike Austrije te uz potporu Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika,p...
Instagram kao didaktičko sredstvo na časovima španskog kao stranog jezika
Instagram kao didaktičko sredstvo na časovima španskog kao stranog jezika
U ovom radu obrađujemo značaj Instagram profila koji se bave podučavanjem španskog kao stranog jezika. Primarni cilj rada bio je ispitati uticaj ovih profila na studente prve godin...
Megyimurszki-szlovenski – nevjerojatna sudbina „međimurskoga jezika“
Megyimurszki-szlovenski – nevjerojatna sudbina „međimurskoga jezika“
Sažetak
Josip Margitaj (1854.-1934.), učitelj i mađaron, bio je
utemeljitelj pojma “međimurskoga jezika”. <a target="_blank" rel="nofollow"> </a>Godine 1884. počeo je
i...
PANČEVAČKE GODINE MIHALJA ROMANECA (1880–1899)
PANČEVAČKE GODINE MIHALJA ROMANECA (1880–1899)
Mihalj Romanec je rođen u pokrajini Maramureš. Kao profesor mađarskog jezika i istorije književnosti, hrvatsko-srpskog jezika i istorije književnosti ali i istorije, između 1880. i...
Policentrični razvoj slovenskega jezika in njegov vpliv na oblikovanje govorne norme
Policentrični razvoj slovenskega jezika in njegov vpliv na oblikovanje govorne norme
Slovenski jezik opredeljujemo kot zelo narečno razslojen in kot monocentrični v smislu knjižnega jezika, ki izhaja predvsem iz osrednjeslovenske knjižne tradicije. Dolgotrajni knji...
Radionice stranih jezika u Knjižnicama grada Zagreba: na primjerima Knjižnice Vladimira Nazora, Knjižnice Marina Držića, Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića i Gradske knjižnice Ante Kovačića
Radionice stranih jezika u Knjižnicama grada Zagreba: na primjerima Knjižnice Vladimira Nazora, Knjižnice Marina Držića, Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića i Gradske knjižnice Ante Kovačića
Cilj. Cilj je rada[1] ponuditi pregled i analizu kontinuiranih radionica stranih jezika, besplatnih za sve članove, koje su se do kraja 2018. održale u četiri područne knjižnice Kn...

