Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Starohrvatska imena Kegalj (*Keglja) i Prkalj iz romanskog vrela

View through CrossRef
U radu se razmatra etimologija imena *Kegalj (Kegьlj), odmilja *Keglja, prvoistaknutoga člana (počev od oko 1300.) stare hrvatske, čakavske, plemićke i kasnije velikaške, grofovske porodice koja je pripadala mađarskom plemstvu, Kegljević, isprva i Kegljin, poznatije kao Keglević (Keglevič, Keglovič), koja je do početka XVII v. živela i imala vlastelinstva na teritoriji Dalmacije, na području srednjeg toka reke Zrmanje, u sklopu Kninske županije, pa potom i na teritoriji Hrvatske, ali se otad počela deliti na više grana te prelaziti u Ugarsku, gde se na koncu konca i pomađarila. Porodica je isprva pripadala malom plemenu/rodu po imenu Prklji, odnosno (hrv. čak.) Parklji, što je, očito, prezime (u množini). Budući da je prethodeće romansko stanovništvo posvedočeno upravo u areji ovog imena i prezimena, u slivu Zrmanje, Erveniku, Kninu i okolini, a korenovi Keg- i Prk- očito nisu slovenski, pritom nemajući veze s nem. Kegel „čunj”, odnosno s kajk. kehlja mađarskoga porekla, daje se sledeća etimologija – ime Kegьlj, starije *Kegljь, pre toga *Kedljь potiče od balkanoromanskog *Kedlj(u) od latinskog ličnog imena Catullius (isprva porodičnog prezimena), a prezime *Prkьlj, starije *Prkljь potiče od balkanoromanskog *Proklj(u), što je lično ime koje je tamo postalo prezime, a poreklom od latinskog ličnog imena Proculius (isprva porodičnog prezimena). Zaključuje se, stoga, i to da je porodica Kegljević romanskoga porekla, tj. da su oni poreklom pohrvaćeni, počakavljeni Romani
Faculty of Humanities and Social Sciences University of Rijeka
Title: Starohrvatska imena Kegalj (*Keglja) i Prkalj iz romanskog vrela
Description:
U radu se razmatra etimologija imena *Kegalj (Kegьlj), odmilja *Keglja, prvoistaknutoga člana (počev od oko 1300.
) stare hrvatske, čakavske, plemićke i kasnije velikaške, grofovske porodice koja je pripadala mađarskom plemstvu, Kegljević, isprva i Kegljin, poznatije kao Keglević (Keglevič, Keglovič), koja je do početka XVII v.
živela i imala vlastelinstva na teritoriji Dalmacije, na području srednjeg toka reke Zrmanje, u sklopu Kninske županije, pa potom i na teritoriji Hrvatske, ali se otad počela deliti na više grana te prelaziti u Ugarsku, gde se na koncu konca i pomađarila.
Porodica je isprva pripadala malom plemenu/rodu po imenu Prklji, odnosno (hrv.
čak.
) Parklji, što je, očito, prezime (u množini).
Budući da je prethodeće romansko stanovništvo posvedočeno upravo u areji ovog imena i prezimena, u slivu Zrmanje, Erveniku, Kninu i okolini, a korenovi Keg- i Prk- očito nisu slovenski, pritom nemajući veze s nem.
Kegel „čunj”, odnosno s kajk.
kehlja mađarskoga porekla, daje se sledeća etimologija – ime Kegьlj, starije *Kegljь, pre toga *Kedljь potiče od balkanoromanskog *Kedlj(u) od latinskog ličnog imena Catullius (isprva porodičnog prezimena), a prezime *Prkьlj, starije *Prkljь potiče od balkanoromanskog *Proklj(u), što je lično ime koje je tamo postalo prezime, a poreklom od latinskog ličnog imena Proculius (isprva porodičnog prezimena).
Zaključuje se, stoga, i to da je porodica Kegljević romanskoga porekla, tj.
da su oni poreklom pohrvaćeni, počakavljeni Romani.

Related Results

Imenovanje u Olešinoj "Zavisti"
Imenovanje u Olešinoj "Zavisti"
U tekstu se govori o autorovu imenovanju središnjih, malobrojnih likova romana Zavist. Ime lika pojavljuje se kao karakterizacija lika, a višak značenja ime/označitelj crpi iz jezi...
Parménid ali Parmeníd: Pravda, ki sploh ni črkarska
Parménid ali Parmeníd: Pravda, ki sploh ni črkarska
Jeziki, ki so grške tujke in imena neposredno ali posredno prevzemali prek latinščine, grška imena praviloma naglašajo po latinsko. Pravilo ima celo v italijanščini veliko izjem, v...
Alenka Gložančev, Imena podjetij kot jezikovnokulturno vprašanje Rokus, Ljubljana 2000, Slavistična knjižnica 3
Alenka Gložančev, Imena podjetij kot jezikovnokulturno vprašanje Rokus, Ljubljana 2000, Slavistična knjižnica 3
Devet leti po prvi knjigi Alenke Gložančev Enobesedna imena slovenskih ^ podjetij, ki jo je leta 1991 izdal Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU, je Slavistično društ...
On the origin of the name Dinara
On the origin of the name Dinara
This short paper on the origin of the name Dinara based on literature is in fact an open question and a challenge for future researchers. The authors are relatively well acquainted...
Osobnoimenska sastavnica štrigovske antroponimije 18. stoljeća
Osobnoimenska sastavnica štrigovske antroponimije 18. stoljeća
U radu se na osnovi osobnih imena krštenika ispisanih iz matičnih knjiga krštenih štrigovske Župe svete Marije Magdalene iščitavaju značajke toga dijela antroponimije u 18. stoljeć...
O imenu i liku Wolandau u Bulgakovljevu »Majstoru i Margariti«
O imenu i liku Wolandau u Bulgakovljevu »Majstoru i Margariti«
U tekstu se lik Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita, Woland promatra kao znak, označitelj kojeg je vlastito ime (Woland), dok označeno čine svi ostali elementi karakterizacije...
Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista
Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista
Kada je pod Augustom došlo do podjele rimskog Ilirika na dvije provincije, sjeverna je dobila ime Pannonia, a južna zadržala ime Illyricum. No od samog se početka južna provincija ...

Back to Top