Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Otvorena posvojenja iz perspektive budućih stručnjaka

View through CrossRef
Pojam otvorenosti u posvojenju, osim komunikacijske, obuhvaća i strukturalnu otvorenost – praktički nepostojeću u Republici Hrvatskoj s obzirom na aktualnu zakonsku regulativu. Budući da niz stručnjaka iz područja posvojenja u Hrvatskoj i svijetu upozorava da forsiranje zatvorenih posvojenja nije uvijek u najboljem interesu djeteta, uz kumulaci ju dokaza o dobrobitima otvorenih posvojenja i njihovog zagovaranja, u pojedinim sluča jevima u budućnosti moglo bi doći do rasprava o izmjenama zakona u korist povećanja otvorenosti. S obzirom na to kako će u takvim raspravama u Republici Hrvatskoj sudjelo vati (i) buduće generacije stručnjaka, važno je dobiti uvid u njihovu trenutačnu percepciju otvorenih posvojenja te istražiti čimbenike u njezinoj podlozi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati stavove prema otvorenim posvojenjima kod budućih stručnjaka te provjeriti povezanost tih stavova s nekim unutarnjim (opća informiranost o posvojenju, interes za rad u području socijalne skrbi) i vanjskim čimbenicima (poznanstvo s posvojiteljskom obitelji, mjesto odrastanja). U istraživanju je sudjelovalo ukupno N = 119 budućih stručnjaka, studenata/ica prijediplomskog studija prava (n = 35), socijalnog rada (n = 28) i psihologije (n = 56) koji su dobrovoljno ispunili online upitnik, konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Iako studenti prava i socijalnog rada pokazuju veću (iako i dalje nedovoljnu) informiranost o posvojenju u odnosu na studente psihologije, ona se nije pokazala povezanom s njihovim stavovima. Studenti različitih struka pokazali su podjednake te neutralne/blago negativne stavove prema otvorenim posvojenjima, vezano uz posvojitelje i njihovu djecu, koji nisu bili u korelaciji s (umjerenim) interesom za rad u području socijalne skrbi, (oskudnim) osobnim poznanstvom s posvojiteljskim obiteljima niti (pretežito gradskom) okolinom odrastanja. U radu se raspravlja o mogućim objašnjenjima dobivenih rezultata, kao i praktičnim implikacijama istraživanja vezanima uz obavezno i cjeloživotno obrazovanje stručnjaka te, općenito, uz unapređenje prakse posvojenja u Republici Hrvatskoj.
Title: Otvorena posvojenja iz perspektive budućih stručnjaka
Description:
Pojam otvorenosti u posvojenju, osim komunikacijske, obuhvaća i strukturalnu otvorenost – praktički nepostojeću u Republici Hrvatskoj s obzirom na aktualnu zakonsku regulativu.
Budući da niz stručnjaka iz područja posvojenja u Hrvatskoj i svijetu upozorava da forsiranje zatvorenih posvojenja nije uvijek u najboljem interesu djeteta, uz kumulaci ju dokaza o dobrobitima otvorenih posvojenja i njihovog zagovaranja, u pojedinim sluča jevima u budućnosti moglo bi doći do rasprava o izmjenama zakona u korist povećanja otvorenosti.
S obzirom na to kako će u takvim raspravama u Republici Hrvatskoj sudjelo vati (i) buduće generacije stručnjaka, važno je dobiti uvid u njihovu trenutačnu percepciju otvorenih posvojenja te istražiti čimbenike u njezinoj podlozi.
Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati stavove prema otvorenim posvojenjima kod budućih stručnjaka te provjeriti povezanost tih stavova s nekim unutarnjim (opća informiranost o posvojenju, interes za rad u području socijalne skrbi) i vanjskim čimbenicima (poznanstvo s posvojiteljskom obitelji, mjesto odrastanja).
U istraživanju je sudjelovalo ukupno N = 119 budućih stručnjaka, studenata/ica prijediplomskog studija prava (n = 35), socijalnog rada (n = 28) i psihologije (n = 56) koji su dobrovoljno ispunili online upitnik, konstruiran za potrebe ovog istraživanja.
Iako studenti prava i socijalnog rada pokazuju veću (iako i dalje nedovoljnu) informiranost o posvojenju u odnosu na studente psihologije, ona se nije pokazala povezanom s njihovim stavovima.
Studenti različitih struka pokazali su podjednake te neutralne/blago negativne stavove prema otvorenim posvojenjima, vezano uz posvojitelje i njihovu djecu, koji nisu bili u korelaciji s (umjerenim) interesom za rad u području socijalne skrbi, (oskudnim) osobnim poznanstvom s posvojiteljskim obiteljima niti (pretežito gradskom) okolinom odrastanja.
U radu se raspravlja o mogućim objašnjenjima dobivenih rezultata, kao i praktičnim implikacijama istraživanja vezanima uz obavezno i cjeloživotno obrazovanje stručnjaka te, općenito, uz unapređenje prakse posvojenja u Republici Hrvatskoj.

Related Results

Odliv stručnjaka iz Jugoslavije
Odliv stručnjaka iz Jugoslavije
Egzodus stručnjaka, poznatiji kao "odliv mozgova", predstavlja masovne migracije visokostručne radne snage koja se iseljava iz nerazvijenih u razvijene zemlje u potrazi za boljim u...
Važnost i uloga stručnjaka zaštite na radu u ustanovama visokog obrazovanja
Važnost i uloga stručnjaka zaštite na radu u ustanovama visokog obrazovanja
Stručnjak zaštite na radu je onaj radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji za to ispunjava propisane uvjete. Na temelju Zakona o zaštiti na r...
Sich informieren, strukturieren, erzählen. Eine religionsgeschichtliche Perspektive am Beispiel Weihnachten
Sich informieren, strukturieren, erzählen. Eine religionsgeschichtliche Perspektive am Beispiel Weihnachten
Der vorliegende Aufsatz untersucht, wie die religionsgeschichtliche Perspektive im akademischen und im schulischen Umfeld konzeptionalisiert und angewendet wird. Er stützt sich auf...
Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama
Vodič za nastavnike mentore: Stručna studentska praksa u školama
Ovaj je vodič rezultat suradnje skupine stručnjaka s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su na temelju svojega dugogodišnjega iskustva rada u obrazovanju budućih osno...
Neues Fernsehen?! – Neues Fernsehverhalten!? Aktuelle Wandlungsprozesse des Fernsehens
Neues Fernsehen?! – Neues Fernsehverhalten!? Aktuelle Wandlungsprozesse des Fernsehens
Der Diskurs um die aktuellen Entwicklungen des Fernsehens ist heterogen und bipolar. Einige läuten das ‚Ende des (linearen) Fernsehens‘ ein – wie jüngst etwa Netflix-Chef Reed Hast...
MoMimA – Moderne Medizintechnik im Altenheim
MoMimA – Moderne Medizintechnik im Altenheim
Mediengestützte Diskurse über moderne Medizintechnik im AltenheimUnter welchen Bedingungen ist der Einsatz eines Beziehungsroboters bei hochaltrigen und dementen Menschen denkbar? ...
150 godina Filozofskoga fakulteta
150 godina Filozofskoga fakulteta
Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i p...

Back to Top