Odliv stručnjaka iz Jugoslavije

Egzodus stručnjaka, poznatiji kao "odliv mozgova", predstavlja masovne migracije visokostručne radne snage koja se iseljava iz nerazvijenih u razvijene zemlje u potrazi za boljim uslovima života i rada. Ova pojava postaje izražena sredinom šezdesetih godina, kada počinje masovno migriranje stručnjaka iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, a taj proces vremenom intenzivira, obubvata sve veći broj zemalja i u njemu učestvuje sve više ljudi. Odliv stručnjaka iz Jugoslavije poslednjih godina poprima dramatične razmere, zajedno sa burnim društvenim previranjima na našem tlu. Uprkos tome, veoma je mali broj autora koji se bavi ovim problemom, pre svega zbog nedostatka elementamih izvora informacija. Proučavanje problematike spoljnih migracija, a naročito migracija radne snage (kako u SFRJ, tako i u SRJ) oduvek se zasnivalo na procenama autoriteta, jer javnosti nikada nisu bili dostupni tačni podaci o broju i strukturi iseljenih. Pored nepotpune statističke evidencije, u radu su izneti rezultati malobrojnih i uglavnom parcijalnih istrazivanja ove pojave, kao i neke procene. Iznošenjem karakteristika zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u našoj zemlji na indirektan način se ukazuje na eventualne razmere emigriranja stručnjaka.  Pošto se iseljavanje naučnika i stručnjaka iz naše zemlje uglavnom posmatra iz perspektive društvenog gubitka (koji je neosporan), u ovom radu je načinjen pokušaj da se ukae na zanemareni značaj i legitimitet individualnog prava na lični uspeh. Jugoslovensko društvo je danas opterećeno ne samo otvorenom, već i prikrivenom nezaposlenošću, kao i neadekvatnom zaposlenošću visokoobrazovnih stručnjaka, pa o velikim društvenim gubicima možemo govoriti i u odnosu na visokoobrazovane građane nase zemlje. U situaciji veoma teške društvene krize, u Jugoslaviji postoje dva nivoa "odliva mozgova": jedan se ogleda u emigraciji stručnjaka, a drugi u propadanju postojećih stručnih potencijala.