Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Nicejski koncil: povijesni kontekst, tijek i uloga cara Konstantina

View through CrossRef
U radu je obrađen povijesni kontekst sazvianja, tijek i uloga cara Konstantina s obzirom na Nicejski koncil 325. godine. Tema je obrađena kroz pet poglavlja. U prvom poglavlju obrađeno je zatečeno stanje Crkve na istoku nakon što je Konstantin ovladao i tim dijelom carstva. Drugo poglavlje govori o Konstantinovim prvim koracima u rješavanju zatečenih problema. Treće i četvrto poglavlje obrađuju sazivanje i tijek koncila i peto, zadnje poglavlje završetak koncila i neposredne postkoncilske aktivnosti cara Konstantina. Rad je rađen uglavnom na temelju izvorne građe tj. na temelju dijela antičkih crkvenih povjesničara: Euzebija, Sokrata, Sozomena, Teodoreta Cirskog, Filostorgija i Rufina iz Antiohije dostupnih u talijanskom i engleskom prijevodu te suvremene literature ponajviše na temelju studije Henryka Pietrasa „Concilio di Nicena (325) nel suo contesto“. Nakon što je ovladao istočnim dijelom carstva car se susreo s tri velika problema Crkve na istoku: problemom neujednačenog dana slavljena Uskrsa, Arijevom kontroverzom i Melicijevim raskolom. U svojstvu Pontifexa Maximusa probleme je pokušao riješiti šaljući u misiju na istok biskupa Hozija iz Kordobe. Hozije nije uspio riješiti probleme „na licu mjesta“ te je sazvao „veliki koncil“ u Anciri kojeg je car Konstatnin premjestio u Niceju očito smatrajući da se njegova prisutnost i carski autoritet doprinijeti bržem i lakšem rješavanju problema. Tako je i bilo. Prema Euzebije car moderirao koncilom i odigrao presudnu ulogu donošenju bitnih odluka. Arijevo učenje je osuđeno, doneseno je pravovjerno Nicejsko vjerovanje, dogovoren je zajednički dan slavljena Uskrsa i riješen je Melicijev slučaj.
Title: Nicejski koncil: povijesni kontekst, tijek i uloga cara Konstantina
Description:
U radu je obrađen povijesni kontekst sazvianja, tijek i uloga cara Konstantina s obzirom na Nicejski koncil 325.
godine.
Tema je obrađena kroz pet poglavlja.
U prvom poglavlju obrađeno je zatečeno stanje Crkve na istoku nakon što je Konstantin ovladao i tim dijelom carstva.
Drugo poglavlje govori o Konstantinovim prvim koracima u rješavanju zatečenih problema.
Treće i četvrto poglavlje obrađuju sazivanje i tijek koncila i peto, zadnje poglavlje završetak koncila i neposredne postkoncilske aktivnosti cara Konstantina.
Rad je rađen uglavnom na temelju izvorne građe tj.
na temelju dijela antičkih crkvenih povjesničara: Euzebija, Sokrata, Sozomena, Teodoreta Cirskog, Filostorgija i Rufina iz Antiohije dostupnih u talijanskom i engleskom prijevodu te suvremene literature ponajviše na temelju studije Henryka Pietrasa „Concilio di Nicena (325) nel suo contesto“.
Nakon što je ovladao istočnim dijelom carstva car se susreo s tri velika problema Crkve na istoku: problemom neujednačenog dana slavljena Uskrsa, Arijevom kontroverzom i Melicijevim raskolom.
U svojstvu Pontifexa Maximusa probleme je pokušao riješiti šaljući u misiju na istok biskupa Hozija iz Kordobe.
Hozije nije uspio riješiti probleme „na licu mjesta“ te je sazvao „veliki koncil“ u Anciri kojeg je car Konstatnin premjestio u Niceju očito smatrajući da se njegova prisutnost i carski autoritet doprinijeti bržem i lakšem rješavanju problema.
Tako je i bilo.
Prema Euzebije car moderirao koncilom i odigrao presudnu ulogu donošenju bitnih odluka.
Arijevo učenje je osuđeno, doneseno je pravovjerno Nicejsko vjerovanje, dogovoren je zajednički dan slavljena Uskrsa i riješen je Melicijev slučaj.

Related Results

Prvi vatikanski koncil u prigodi 150. godišnjice njegova završetka
Prvi vatikanski koncil u prigodi 150. godišnjice njegova završetka
Prvi vatikanski koncil u prigodi 150. godišnjice njegova završetka Ovaj rad obrađuje Prvi vatikanski koncil. Podijeljen je dva poglavlja. U prvom, koji je naslovljen »Hod prema kon...
CARACTERIZAÇÃO NUTRICIONAL DAS ESPÉCIES CARÁ-MOELA (Dioscorea bulbífera) E CARÁ (Dioscorea ssp.)
CARACTERIZAÇÃO NUTRICIONAL DAS ESPÉCIES CARÁ-MOELA (Dioscorea bulbífera) E CARÁ (Dioscorea ssp.)
O cará é um tubérculo comestível da família do inhame, originário da América do Sul apresentando diversos nomes populares como cará-barbado, cará-moela, cará-da-costa, cará-de-São-...
KNJIŽEVNI NARATIV O KRALJU TOMISLAVU U POVIJESNOME ROMANU TOMISLAV, PRVI KRALJ HRVATA JOSIPA BANOVCA
KNJIŽEVNI NARATIV O KRALJU TOMISLAVU U POVIJESNOME ROMANU TOMISLAV, PRVI KRALJ HRVATA JOSIPA BANOVCA
Kralj Tomislav trajni je simbol snažne i neovisne Hrvatske i jedan od najvažnijih likova u hrvatskoj književnosti u kojoj se pojavljuje u različitim žanrovima – povijesnim romanima...
ETIČNOST U ODNOSU MUŠKIH I ŽENSKIH LIKOVA U ROMANIMA D. H. LORENSA
ETIČNOST U ODNOSU MUŠKIH I ŽENSKIH LIKOVA U ROMANIMA D. H. LORENSA
Uloga žene kroz vijekove se mijenjala zavisno od društva i društvenog aspekta. Ženski likovi oduvijek su bili prisutni kroz književnost. O ženama se pisalo i pjevalo od najranijih ...
Podcastlytteren som hverdagskurator: En undersøgelse af podcastlytning som praksisfænomen i hverdagen
Podcastlytteren som hverdagskurator: En undersøgelse af podcastlytning som praksisfænomen i hverdagen
Streaming og on demand-mediebrug er en generel medietendens, der breder sig i disse år i kraft af digitaliseringen af medierne. Som et on demand-medie indebærer podcasten en meget...
Kontekstbegrepet i sosiokulturell forskning på literacy
Kontekstbegrepet i sosiokulturell forskning på literacy
I sosiokulturell forskning er begrepet kontekst vesentlig for kunnskapsutvikling. Men ofte har begrepet en vag og implisitt posisjon i forskningen (Säljö, 2001). Hendelser, samhand...
Prvi hrvatski tiskar Broz žakan
Prvi hrvatski tiskar Broz žakan
Knjiga obrađuje život i rad autohtonog Kosinjanina Ambroza Kacitića od plemena Kolunića (Broza žakna), prvog hrvatskog tiskara. Osim tiskarskog posla, Kacitić je obavljao cijeli ni...
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović kao povijesni izvor. II. dio (1893. – 1901.)
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović kao povijesni izvor. II. dio (1893. – 1901.)
U radu se analiziraju pisma iz korespondencije J. J. Strossmayer – L. Vojnović iz razdoblja 1893. – 1901. kao nastavak istraživanja iz prije objavljenog rada. S obzirom na činjenic...

Back to Top