Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Ontologijska i teologijska relevantnost liturgijske glazbene prakse

View through CrossRef
U ovom radu susrećemo se s filozofsko-teološkom refleksijom glazbene prakse u liturgiji. Na tom tragu najprije izlažemo simbolički govor u liturgiji, ne samo radi jasnoće predmeta rasprave, nego i važnosti razumijevanja teološkog govora o Bogu u glazbi. Nadalje, promišljamo ontologiju glazbe koja nas uvlači u njezino izvorno razumijevanje kao jezika božanskoga, bremenitog izvornim smislom i značenjem kojeg smo odavno izgubili. Antičko razumijevanje glazbe kao umijeće i dar Muza ocrtava smisao i jezik koji izravno povezuje s božanskim, a kršćanska tradicija pjevanje u liturgiji razumijeva kao sveto pjevanje. Pokušavajući taj govor prenijeti i u liturgijsku glazbu, otvara se prostor za razmišljanje i pitanja poput: Kakav teološki govor susrećemo onkraj glazbene praske u liturgiji koju danas zatječemo u crkvenim zajednicama? Pitanja koja postavljamo izraz su brige zbog raširene prakse banalnog glazbenog izričaja o Bogu, ako ga uopće ima. Pitanja su također fokusirana na promišljanje kakvu vjeru odgaja takva slika Boga? Stoga se ta pitanja protežu i na razumijevanje glazbe u liturgiji kao kateheze, u kojoj autorica izlaže i nekoliko pastoralnih okosnica za njezino propitkivanje.
Splitsko-makarska nadbiskupija
Title: Ontologijska i teologijska relevantnost liturgijske glazbene prakse
Description:
U ovom radu susrećemo se s filozofsko-teološkom refleksijom glazbene prakse u liturgiji.
Na tom tragu najprije izlažemo simbolički govor u liturgiji, ne samo radi jasnoće predmeta rasprave, nego i važnosti razumijevanja teološkog govora o Bogu u glazbi.
Nadalje, promišljamo ontologiju glazbe koja nas uvlači u njezino izvorno razumijevanje kao jezika božanskoga, bremenitog izvornim smislom i značenjem kojeg smo odavno izgubili.
Antičko razumijevanje glazbe kao umijeće i dar Muza ocrtava smisao i jezik koji izravno povezuje s božanskim, a kršćanska tradicija pjevanje u liturgiji razumijeva kao sveto pjevanje.
Pokušavajući taj govor prenijeti i u liturgijsku glazbu, otvara se prostor za razmišljanje i pitanja poput: Kakav teološki govor susrećemo onkraj glazbene praske u liturgiji koju danas zatječemo u crkvenim zajednicama? Pitanja koja postavljamo izraz su brige zbog raširene prakse banalnog glazbenog izričaja o Bogu, ako ga uopće ima.
Pitanja su također fokusirana na promišljanje kakvu vjeru odgaja takva slika Boga? Stoga se ta pitanja protežu i na razumijevanje glazbe u liturgiji kao kateheze, u kojoj autorica izlaže i nekoliko pastoralnih okosnica za njezino propitkivanje.

Related Results

NASTAVNIČKA (SAMO)REFLEKSIJA KAO PRILIKA ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA
NASTAVNIČKA (SAMO)REFLEKSIJA KAO PRILIKA ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA
Samorefleksija obuhvata promišljanje o sopstvenoj praksi, kao i kritičko promišljanje o svojim aktivnostima, te načinima poboljšanja sopstvene prakse. Ona je put ka uspešnijem nast...
Fragmenti korespondencije – nijansirani pogled na profesionalni rad Nikole Buble
Fragmenti korespondencije – nijansirani pogled na profesionalni rad Nikole Buble
Opseg ovoga prikaza zadan je izborom koji je načinio sam Nikola Buble početkom ljeta 2015. godine iz osobne korespondencije. Među 165 jedinica napisanih u razdoblju četiriju desetl...
Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
Ovi su „iznimni“ pučki pasionski tekstovi trogirsko-kaštelanske „trilogije” bili nekadašnjim stoljetnim liturgijskim slavljima pridodavani i u raznolikosti melodijskih verzija izvo...
Ključna vloga praktičnega uposabljanja v visokošolskem izobraževanju: kaj prevajalska praksa nudi bodočemu prevajalcu?
Ključna vloga praktičnega uposabljanja v visokošolskem izobraževanju: kaj prevajalska praksa nudi bodočemu prevajalcu?
V prispevku predstavljamo Prevajalsko prakso Oddelka za prevajalstvo Univerze v Ljubljani, ki je zasnovana praktično in usmerjena ciljno. S prenovo študijskih programov po smernica...
FIHTEOV POJAM PRAKSE
FIHTEOV POJAM PRAKSE
Autor u radu razmatra Fihteov pojam prakse. Prvo se osvrće na antičko razumijevanje pojma, te na njegovo osnovno obilježje – razdvojenost prakse i teorije, subjekta i objekta. Poto...
150 godina Filozofskoga fakulteta
150 godina Filozofskoga fakulteta
Obilježavanje visoke obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povod je otvaranju i stvaranju arhiva institucijskoga sjećanja, ono potiče na promišljanje stoljeća i p...
“Zašto bih izgledala mlađe?”
“Zašto bih izgledala mlađe?”
Ljudsko tijelo je uronjeno u mrežu kompleksnih normi, očekivanja, pravila i izvedbi. Ono je svojevrstan “medij kulture” (Bordo 2003: 165) i sjecište individualnog i socijalnog (Gim...
Izložbe u knjižnici
Izložbe u knjižnici
<p><strong>Cilj. </strong>Cilj ovoga rada jest potaknuti raspravu oko problematike knjižnične izložbene djelatnosti te ukazati na brojne izazove postavljanja izlo...

Back to Top