Javascript must be enabled to continue!
Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
View through CrossRef
Ovi su „iznimni“ pučki pasionski tekstovi trogirsko-kaštelanske „trilogije” bili nekadašnjim stoljetnim liturgijskim slavljima pridodavani i u raznolikosti melodijskih verzija izvorno-pučki praćeni, što je očit dokaz u kolikoj su mjeri pjevači pojedinih srednjodalmatinskih mjesta mogli (do zadnje liturgijske reforme) biti usmjereni intenziviranom proživljavanju i suosjećanju s Kristovim patnjama i smrću na križu. Korizmeni period crkvene godine, na poseban način dani Velikog tjedna, bili su oduvijek generacijama pjevača naših područja izazovni i poticajni, da pokornički-skrušeno i melodijski zanosno još dodatno animiraju one svima znane, nizom godina (čak i stoljeća) ustaljene brojne (satima duge) jutarnje i večernje liturgijske čine. Kao da su tim pridodavanim paraliturgijskim tekstovima, praćenim svojim izvorno-pučkim melodijskim verzijama indirektno htjeli dati do znanja da se svi oni „predreformski“, toliko brojni i posvuda zastupljeni pokornički liturgijski obredi i napjevi, nisu ipak nikome činili „predugi“. Njihovi znalački koncipirani tekstovi, pučkim invencijama praćeni, dosljedno se i skladno „naslanjaju“ na one postojeće liturgijske i blisko ih u pokorničkom ozračju slijede; postaju dijelom našeg specifičnog glagoljaško-pučkog crkvenog glazbenog sistema, koji se strukturno stilski, ritamski i izvedbeno-harmonijski definira u odnosu na gregorijanski, kao paralelno-neovisan i zaseban. U tom kontekstu, ova tri emotivna pučka pasionska teksta O biči, priljuti, Zdravo desna ruko sveta, U Gospodina mučenje i na njima „oformljeni“ napjevi koji ih izražajno melodijski prate, jednako su se kao i drugi crkveni glagoljaško-pučki usmeno prenosili s jedne generacije na drugu. Stoga su pri snimanju 70-ih godina prošlog stoljeća mogli biti otpjevati spontano i u cijelosti izvorno. Sve njih, na trima pasionskim tekstovima nastale napjeve (s izuzetkom nekih teritorijalno udaljenijih varijanti), posebno one na tekstu U Gospodina mučenje, odlikuju instinktivni procesi nastajanja, skladan slijed varijabilnih strukturno-melodijskih postupaka i u stilskoj ujednačenosti upadan stupanj melodijskog suzvučja; izniman su niz izvorno nastalih pasionskih melodijskih minijatura, biser-uzorci stvaralačke pučke inventivnosti.
Title: Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
Description:
Ovi su „iznimni“ pučki pasionski tekstovi trogirsko-kaštelanske „trilogije” bili nekadašnjim stoljetnim liturgijskim slavljima pridodavani i u raznolikosti melodijskih verzija izvorno-pučki praćeni, što je očit dokaz u kolikoj su mjeri pjevači pojedinih srednjodalmatinskih mjesta mogli (do zadnje liturgijske reforme) biti usmjereni intenziviranom proživljavanju i suosjećanju s Kristovim patnjama i smrću na križu.
Korizmeni period crkvene godine, na poseban način dani Velikog tjedna, bili su oduvijek generacijama pjevača naših područja izazovni i poticajni, da pokornički-skrušeno i melodijski zanosno još dodatno animiraju one svima znane, nizom godina (čak i stoljeća) ustaljene brojne (satima duge) jutarnje i večernje liturgijske čine.
Kao da su tim pridodavanim paraliturgijskim tekstovima, praćenim svojim izvorno-pučkim melodijskim verzijama indirektno htjeli dati do znanja da se svi oni „predreformski“, toliko brojni i posvuda zastupljeni pokornički liturgijski obredi i napjevi, nisu ipak nikome činili „predugi“.
Njihovi znalački koncipirani tekstovi, pučkim invencijama praćeni, dosljedno se i skladno „naslanjaju“ na one postojeće liturgijske i blisko ih u pokorničkom ozračju slijede; postaju dijelom našeg specifičnog glagoljaško-pučkog crkvenog glazbenog sistema, koji se strukturno stilski, ritamski i izvedbeno-harmonijski definira u odnosu na gregorijanski, kao paralelno-neovisan i zaseban.
U tom kontekstu, ova tri emotivna pučka pasionska teksta O biči, priljuti, Zdravo desna ruko sveta, U Gospodina mučenje i na njima „oformljeni“ napjevi koji ih izražajno melodijski prate, jednako su se kao i drugi crkveni glagoljaško-pučki usmeno prenosili s jedne generacije na drugu.
Stoga su pri snimanju 70-ih godina prošlog stoljeća mogli biti otpjevati spontano i u cijelosti izvorno.
Sve njih, na trima pasionskim tekstovima nastale napjeve (s izuzetkom nekih teritorijalno udaljenijih varijanti), posebno one na tekstu U Gospodina mučenje, odlikuju instinktivni procesi nastajanja, skladan slijed varijabilnih strukturno-melodijskih postupaka i u stilskoj ujednačenosti upadan stupanj melodijskog suzvučja; izniman su niz izvorno nastalih pasionskih melodijskih minijatura, biser-uzorci stvaralačke pučke inventivnosti.
Related Results
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Nikola Buble bio je na prvom mjestu etnomuzikolog. Ipak, valja reći kako je bio vezan uz crkvu i crkvenu glazbu. Njegovo poznavanje crkvene glazbe, osim orguljanja, vođenja crkveni...
Popularizacija kulturne baštine na primjeru izdavačke djelatnosti Gradske biblioteke i čitaonice Kotor
Popularizacija kulturne baštine na primjeru izdavačke djelatnosti Gradske biblioteke i čitaonice Kotor
U ovom radu predstavićemo izdavačku djelatnost Gradske biblioteke i čitaonice u vezi sa popularizacijom i prezentacijom kulturne baštine Boke i Crne Gore.
Izdavačka djelatnost bib...
Poljička pučka
misa (1983.) Borisa Papandopula
Poljička pučka
misa (1983.) Borisa Papandopula
Poljička pučka misa Borisa Papandopula skladana je 1983. godine (prije točno 40 godina) u čast sv. Bogdana Leopolda Mandića, na liturgijski tekst iz ordinarija mise na hrvatskom je...
„Kuća moje baštine“ – spoj tradicije i modernog načina življenja
„Kuća moje baštine“ – spoj tradicije i modernog načina življenja
Kao posljedica fenomena proizašlog iz današnjeg urbanog brzog stila života, kod velikog broja stanovništva javlja se želja za povratkom prirodi. Postojeći prirodni i kulturni resur...
Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak
Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak
Povećano javno zanimanje za kulturni krajolik u primorskom je okolišu dovelo i do prvih konzervatorskih postupanja sa suhozidima, kojima su u članku najprije utvrđena terminološka ...
„Temporibus domini Iohannis episcopi..." – o počecima predromaničke skulpture u Boki kotorskoj
„Temporibus domini Iohannis episcopi..." – o počecima predromaničke skulpture u Boki kotorskoj
U izlaganju se obrađuje niz predromaničkih fragmenata iz Kotora, Bijele, Tivta, Vijećeg Brda te s otočića Gospe od Milosti i Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj, te ih se pripisuje ...
KULTURNO-IDENTITETSKE ODREDNICE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVENOG KONTEKSTA
KULTURNO-IDENTITETSKE ODREDNICE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVENOG KONTEKSTA
Ovaj se rad bavi važnom temom odnosa između nacionalnoga i religijskoga u Bosni i Hercegovini i procesima nacionaliziranja i politiziranja religije u aktualnim procesima globalizac...
Babićev Trogir
Babićev Trogir
Monografija Trogir: grad i spomenici Ive Babića kruna je njegova dugogodišnjeg istraživačkog i konzervatorskog rada na trogirskim spomenicima. U jednom opsežnom volumenu iznio je k...

