Javascript must be enabled to continue!
Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
View through CrossRef
Ovi su „iznimni“ pučki pasionski tekstovi trogirsko-kaštelanske „trilogije” bili nekadašnjim stoljetnim liturgijskim slavljima pridodavani i u raznolikosti melodijskih verzija izvorno-pučki praćeni, što je očit dokaz u kolikoj su mjeri pjevači pojedinih srednjodalmatinskih mjesta mogli (do zadnje liturgijske reforme) biti usmjereni intenziviranom proživljavanju i suosjećanju s Kristovim patnjama i smrću na križu. Korizmeni period crkvene godine, na poseban način dani Velikog tjedna, bili su oduvijek generacijama pjevača naših područja izazovni i poticajni, da pokornički-skrušeno i melodijski zanosno još dodatno animiraju one svima znane, nizom godina (čak i stoljeća) ustaljene brojne (satima duge) jutarnje i večernje liturgijske čine. Kao da su tim pridodavanim paraliturgijskim tekstovima, praćenim svojim izvorno-pučkim melodijskim verzijama indirektno htjeli dati do znanja da se svi oni „predreformski“, toliko brojni i posvuda zastupljeni pokornički liturgijski obredi i napjevi, nisu ipak nikome činili „predugi“. Njihovi znalački koncipirani tekstovi, pučkim invencijama praćeni, dosljedno se i skladno „naslanjaju“ na one postojeće liturgijske i blisko ih u pokorničkom ozračju slijede; postaju dijelom našeg specifičnog glagoljaško-pučkog crkvenog glazbenog sistema, koji se strukturno stilski, ritamski i izvedbeno-harmonijski definira u odnosu na gregorijanski, kao paralelno-neovisan i zaseban. U tom kontekstu, ova tri emotivna pučka pasionska teksta O biči, priljuti, Zdravo desna ruko sveta, U Gospodina mučenje i na njima „oformljeni“ napjevi koji ih izražajno melodijski prate, jednako su se kao i drugi crkveni glagoljaško-pučki usmeno prenosili s jedne generacije na drugu. Stoga su pri snimanju 70-ih godina prošlog stoljeća mogli biti otpjevati spontano i u cijelosti izvorno. Sve njih, na trima pasionskim tekstovima nastale napjeve (s izuzetkom nekih teritorijalno udaljenijih varijanti), posebno one na tekstu U Gospodina mučenje, odlikuju instinktivni procesi nastajanja, skladan slijed varijabilnih strukturno-melodijskih postupaka i u stilskoj ujednačenosti upadan stupanj melodijskog suzvučja; izniman su niz izvorno nastalih pasionskih melodijskih minijatura, biser-uzorci stvaralačke pučke inventivnosti.
Title: Iz melodijske riznice srednjodalmatinske pučke crkvene baštine
Description:
Ovi su „iznimni“ pučki pasionski tekstovi trogirsko-kaštelanske „trilogije” bili nekadašnjim stoljetnim liturgijskim slavljima pridodavani i u raznolikosti melodijskih verzija izvorno-pučki praćeni, što je očit dokaz u kolikoj su mjeri pjevači pojedinih srednjodalmatinskih mjesta mogli (do zadnje liturgijske reforme) biti usmjereni intenziviranom proživljavanju i suosjećanju s Kristovim patnjama i smrću na križu.
Korizmeni period crkvene godine, na poseban način dani Velikog tjedna, bili su oduvijek generacijama pjevača naših područja izazovni i poticajni, da pokornički-skrušeno i melodijski zanosno još dodatno animiraju one svima znane, nizom godina (čak i stoljeća) ustaljene brojne (satima duge) jutarnje i večernje liturgijske čine.
Kao da su tim pridodavanim paraliturgijskim tekstovima, praćenim svojim izvorno-pučkim melodijskim verzijama indirektno htjeli dati do znanja da se svi oni „predreformski“, toliko brojni i posvuda zastupljeni pokornički liturgijski obredi i napjevi, nisu ipak nikome činili „predugi“.
Njihovi znalački koncipirani tekstovi, pučkim invencijama praćeni, dosljedno se i skladno „naslanjaju“ na one postojeće liturgijske i blisko ih u pokorničkom ozračju slijede; postaju dijelom našeg specifičnog glagoljaško-pučkog crkvenog glazbenog sistema, koji se strukturno stilski, ritamski i izvedbeno-harmonijski definira u odnosu na gregorijanski, kao paralelno-neovisan i zaseban.
U tom kontekstu, ova tri emotivna pučka pasionska teksta O biči, priljuti, Zdravo desna ruko sveta, U Gospodina mučenje i na njima „oformljeni“ napjevi koji ih izražajno melodijski prate, jednako su se kao i drugi crkveni glagoljaško-pučki usmeno prenosili s jedne generacije na drugu.
Stoga su pri snimanju 70-ih godina prošlog stoljeća mogli biti otpjevati spontano i u cijelosti izvorno.
Sve njih, na trima pasionskim tekstovima nastale napjeve (s izuzetkom nekih teritorijalno udaljenijih varijanti), posebno one na tekstu U Gospodina mučenje, odlikuju instinktivni procesi nastajanja, skladan slijed varijabilnih strukturno-melodijskih postupaka i u stilskoj ujednačenosti upadan stupanj melodijskog suzvučja; izniman su niz izvorno nastalih pasionskih melodijskih minijatura, biser-uzorci stvaralačke pučke inventivnosti.
Related Results
Popularizacija kulturne baštine na primjeru izdavačke djelatnosti Gradske biblioteke i čitaonice Kotor
Popularizacija kulturne baštine na primjeru izdavačke djelatnosti Gradske biblioteke i čitaonice Kotor
U ovom radu predstavićemo izdavačku djelatnost Gradske biblioteke i čitaonice u vezi sa popularizacijom i prezentacijom kulturne baštine Boke i Crne Gore.
Izdavačka djelatnost bib...
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Nikola Buble bio je na prvom mjestu etnomuzikolog. Ipak, valja reći kako je bio vezan uz crkvu i crkvenu glazbu. Njegovo poznavanje crkvene glazbe, osim orguljanja, vođenja crkveni...
Poljička pučka
misa (1983.) Borisa Papandopula
Poljička pučka
misa (1983.) Borisa Papandopula
Poljička pučka misa Borisa Papandopula skladana je 1983. godine (prije točno 40 godina) u čast sv. Bogdana Leopolda Mandića, na liturgijski tekst iz ordinarija mise na hrvatskom je...
„Kuća moje baštine“ – spoj tradicije i modernog načina življenja
„Kuća moje baštine“ – spoj tradicije i modernog načina življenja
Kao posljedica fenomena proizašlog iz današnjeg urbanog brzog stila života, kod velikog broja stanovništva javlja se želja za povratkom prirodi. Postojeći prirodni i kulturni resur...
Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak
Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak
Povećano javno zanimanje za kulturni krajolik u primorskom je okolišu dovelo i do prvih konzervatorskih postupanja sa suhozidima, kojima su u članku najprije utvrđena terminološka ...
„Temporibus domini Iohannis episcopi..." – o počecima predromaničke skulpture u Boki kotorskoj
„Temporibus domini Iohannis episcopi..." – o počecima predromaničke skulpture u Boki kotorskoj
U izlaganju se obrađuje niz predromaničkih fragmenata iz Kotora, Bijele, Tivta, Vijećeg Brda te s otočića Gospe od Milosti i Gospe od Škrpjela u Boki kotorskoj, te ih se pripisuje ...
KULTURNO-IDENTITETSKE ODREDNICE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVENOG KONTEKSTA
KULTURNO-IDENTITETSKE ODREDNICE BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVENOG KONTEKSTA
Ovaj se rad bavi važnom temom odnosa između nacionalnoga i religijskoga u Bosni i Hercegovini i procesima nacionaliziranja i politiziranja religije u aktualnim procesima globalizac...
Tatjana (Tanja) Valjo Žanić (Karlovac, 27. lipnja 1934. – Karlovac, 5. rujna 2003.)
Tatjana (Tanja) Valjo Žanić (Karlovac, 27. lipnja 1934. – Karlovac, 5. rujna 2003.)
Uvod: Sustavno prikupljenih i objavljenih podataka o školovanju i radu medicinskih sestara u Karlovcu ima vrlo malo. Većinom su ti podaci sastavni dijelovi monografija zdravstvenih...

