Javascript must be enabled to continue!
»Činiti istinu«
View through CrossRef
U članku se raspravlja o pojmu praktične istine u djelu Elizabeth Anscombe. Razlikuju se dvije koncepcije praktične istine. Dok prema prvoj koncepciji praktičnu istinu ostvaruje svaka uspješno izvršena namjera, prema drugoj koncepciji praktičnu istinu ostvaruje samo ona uspješno izvršena namjera koja je ujedno ostvarenje dobra specificiranog u prvoj premisi praktičnog rasuđivanja. Anscombeina analiza namjerne radnje zahtijeva da to dobro bude formalno, tj. da se kao dobro računa sve što se djelatniku pojavljuje kao dobro. No na taj način dobivamo nezadovoljavajući pojam praktične istine. Stoga je potrebno da dobro specificirano u prvoj premisi bude stvarno dobro. No to ima za posljedicu da je svaka namjerna radnja moralno dobra ili loša. Anscombeina koncepcija praktične istine na koncu nas suočava s dilemom: ili ćemo praktičnu istinu smatrati moralno neutralnom kategorijom ili ćemo morati prihvatiti prilično strogu moralnu poziciju, u kojoj status moralno indiferentnih radnja ostaje bez objašnjenja.
Title: »Činiti istinu«
Description:
U članku se raspravlja o pojmu praktične istine u djelu Elizabeth Anscombe.
Razlikuju se dvije koncepcije praktične istine.
Dok prema prvoj koncepciji praktičnu istinu ostvaruje svaka uspješno izvršena namjera, prema drugoj koncepciji praktičnu istinu ostvaruje samo ona uspješno izvršena namjera koja je ujedno ostvarenje dobra specificiranog u prvoj premisi praktičnog rasuđivanja.
Anscombeina analiza namjerne radnje zahtijeva da to dobro bude formalno, tj.
da se kao dobro računa sve što se djelatniku pojavljuje kao dobro.
No na taj način dobivamo nezadovoljavajući pojam praktične istine.
Stoga je potrebno da dobro specificirano u prvoj premisi bude stvarno dobro.
No to ima za posljedicu da je svaka namjerna radnja moralno dobra ili loša.
Anscombeina koncepcija praktične istine na koncu nas suočava s dilemom: ili ćemo praktičnu istinu smatrati moralno neutralnom kategorijom ili ćemo morati prihvatiti prilično strogu moralnu poziciju, u kojoj status moralno indiferentnih radnja ostaje bez objašnjenja.
Related Results
Stjepan Zimmermann o (ne)moralu i njegovim društvenim posljedicama
Stjepan Zimmermann o (ne)moralu i njegovim društvenim posljedicama
Iznimno plodni hrvatski neoskolastički filozof Stjepan Zimmermann (1884. – 1963.), u zadnje vrijeme sve se više proučava i pod vidom njegovih promišljanja iz područja moralne filoz...
Tin Ujević u znaku Antuna Gustava Matoša
Tin Ujević u znaku Antuna Gustava Matoša
U radu "Tin Ujević u znaku Antuna Gustava Matoša" autor otkriva istinu o fenomenu što se zove Tin - Matoš, istinu koja u sebi utjelovljuje istovremeno i afirmativni i rušilački odn...
Djece je sve manje ali su potrebe sve veće
Djece je sve manje ali su potrebe sve veće
Evidentno je da je demografski trend Republike Hrvatske u silaznoj putanji kao i u većini Europskih zemalja. Jedan od razloga je smanjenje broja žena u fertilnoj dobi jer žene sve ...
Dubravka Kozina
Dubravka Kozina
U akademskom i prosvjetnom miljeu Dubravka Kozina (1956. – 2004.) pamti se poglavito kao ravnateljica IV. gimnazije u Zagrebu, i, ponešto rjeđe, filozofkinja s fokusom na prevođenj...
Budakov Blažić kao antagonist i farmakos
Budakov Blažić kao antagonist i farmakos
Blažić čini ili namjerava činiti nasilna, protuzakonita i nemoralna djela, a suprotstavlja se protagonistu te je stoga antagonist u romanu Ognjište. Želi ubiti vlastite sinove i Lu...
UTJECA NASILJA NAD DJECOM NA POREMEĆAJE U PONAŠANJU
UTJECA NASILJA NAD DJECOM NA POREMEĆAJE U PONAŠANJU
<p>Nasilje nad djecom ozbiljan je dru&scaron;tveni problem, koga nije po&scaron;teđena ni na&scaron;a zemlja.Uprkos nedostatku zvaničnih stati...
MEDIJI, NOVINARSTVO, OBJEKTIVNOST
MEDIJI, NOVINARSTVO, OBJEKTIVNOST
U ovom se tekstu, oko tema: mediji i novinarstvo, konfrontiraju dvapravca mišljenja: humanizam i elitizam. Humanizam smatra da mediji i novinarstvomoraju biti metafizički objektivn...
SOCRATES’ ZEN BUDDHISM
SOCRATES’ ZEN BUDDHISM
<p>Zen budizam je samo jedan od mnogih puteva prosvećenja koji, kao snažan pokušaj direktnog kretanja ka cilju, sve prepreke ostavlja po strani. Poput Sokratove filozofije, ...

