Dubravka Kozina

U akademskom i prosvjetnom miljeu Dubravka Kozina (1956. – 2004.) pamti se poglavito kao ravnateljica IV. gimnazije u Zagrebu, i, ponešto rjeđe, filozofkinja s fokusom na prevođenje i interpretaciju Friedricha Nietzschea. Manje je poznato kako je Dubravka Kozina odigrala važnu ulogu u kreiranju i unapređenju nastavnog programa etike u srednjim školama, te da je u svojim posljednjim danima zasjela na mjesto ravnateljice Zavoda za školstvo, današnje Agencije za odgoj i obrazovanje; štoviše, izgledno je da je bila prva žena na vodećoj poziciji u jednoj od najstarijih samostalnih javnih ustanova u Hrvatskoj. Međutim, danas se njezino ime rijetko spominje čak i u institucijama čije je povijesti činila, ili mogla činiti, značajan dio. Razlog nedvojbeno leži i u dosadašnjem izostanku pokušaja da se njezino djelovanje i zasluge objedine u jedinstven panoramski rad koji bi nadilazio kratke leksikonske crtice. Upravo je zato cjelovit(ij)a slika nasljeđa Dubravke Kozine prikaziva jedino kombiniranjem formalnih i neformalnih izvora, od kojih potonji u ovom slučaju uključuju intervjue s njezinom obitelji, kolegama i prijateljima, kao i neobjavljene radove i skripte pohranjene u zbirci njezina supruga. Tek je tada moguće uvidjeti vrijednost humanističkog pristupa kojim je namjeravala zaokružiti čitav obrazovno-odgojni sustav. Uz nadu da tom uvidu mogu doprinijeti, predstojeća poglavlja nastoje sistematizirati prikupljene materijale o filozofkinji kroz tri tematske cjeline: biografski pregled, filozofski rad te djelatnost u području školstva.