ULOGA KVALITETE OBITELJSKIH INTERAKCIJA NA PONAŠANJA DJECE U VRŠNJAČKOM NASILJU

Nasilje među djecom u suvremenoj znanstvenoj literaturi prepoznaje se kao raširen i ozbiljan javnozdravstveni problem s dugoročnim negativnim posljedicama za djecu i mlade koji u njemu sudjeluju. Sukladno Bronfenbrennerovoj socijalno-ekološkoj teoriji nasilje među djecom promatra se kao rezultat složene interaktivne međupovezanosti individualnih i kontekstualnih čimbenika (obitelj, škola i sl.) i ishoda tijekom vremena. Vršnjačko nasilje se pri tom analizira kao grupni fenomen u kojem djeca mogu biti angažirana u ulogama, a to su: žrtve, počinitelj, aktivni pomoćnik, pasivni pomoćnik, branitelj i promatrač. Stoga je cilj ovog rada dati pregled dosadašnjih istraživanja koja su se bavila ulogom obiteljskih (kvaliteta interakcija) čimbenika u različitom angažmanu djece u vršnjačkom nasilju. Pregledom dosadašnjih istraživanja želi se doprinijeti boljem razumijevanju fenomena vršnjačkog nasilja, a osobito čimbenika koji ga predviđaju te mogu biti važno novo polazište za izradu školskih preventivnih programa.