Tragovima grafema

Najstarija grafija prezimena Srša u Knjizi krštenih štrigovske župe sv. Marije Magdalene (Szerssa) zabilježena je godine 1685. i održala se sve do sredine 19. stoljeća. Tijekom 17. i 18. stoljeća ta je grafija učestala u selima Borke (od 1685.), Stanetinski Breg (od 1688.) i Stanetinec (od 1690.). Sela Borke, Stanetinec Breg, Stanetinec i Prhovec bila su do sredine druge polovice 17. stoljeća u vlasništvu grofa Petra Zrinskog, nakon čega su zbog neuspjele urote protiv bečkoga dvora zaplijenjena i pripala »kraljevskoj komori«. Pored navedenih sela treba dodati i brdo Pernjak, sa zaplijenjenim velikim vinogradom Zrinskih (»Popovčak«), u kojemu je prezime Srša (Stersza) zabilježeno potkraj 17. stoljeća (1696.). Tijekom 17. i 18. stoljeća pored grafije Szerssa, među zastupljenijim grafijama bile su Sersa i Szersa, najviše u selima Borke, Prhovec, te Serssa u selu Krče. Od 1794. do 1873. u Globoki, a od 1811. do 1873. u Krču je prevladavala grafija Szersha. Grafija Srša počinje se nazirati godine 1850. kad je zabilježena kao Serša (Globoka, Lohovec Breg, Vukanovec Breg), a godine 1854. kao Szerša u Veščici. Pojava grafema š (umjesto s, sh, ss, ß) pedesetih godina 19. stoljeća nedvojbeno je posljedica ujedinjenja Međimurja s Hrvatskom (1849.-1861.). Godine 1846. u Hrvatskoj su već upotrebljavani grafemi: č (umjesto cs, ç i cj), ć (umjesto ch), š (umjesto sh, ss, sc) i ž (umjesto x, ſc, ſcj), te c (umjesto cz, z), s (umjesto ſ) i z (umjesto s). Grafemom s (umjesto sz) u Međimurju se ponegdje pisalo još godine 1900. (Prhovec, Globoka). S druge strane, grafem ß (scharfes S), zabilježen početkom 19. stoljeća, posljedica je pisanja prezimena austrijskog državljanina. Zbog jednokratnog bilježenja nije isključeno da su neke grafije rezultat pogrešnog razumijevanja ili izgovaranja prezimena, što je ostavilo traga i u njihovu pisanju (lapsus calami). Primjeri jednog ili dva bilježenja: Sirsa u Stanetincu (1660.), Szerche također u Stanetincu (1686.), Sserssa u Prhovcu (1686.), Sterssa u selu Borke (1696.) i Szarassa u istom selu (1768.). Iz 17. stoljeća potječu i grafijski oblici Serssa (1693.), Szersa (1695.), Stersza i Sterssa (1696.), te Sersa (1698.). Szersza je po jednom utvrđena u selima Krče (1726.), Trnovčak (1721.) i Ciganjščak (1725.). Grafija Szercha zabilježena je dvaput u Vrbovici (1828. i 1829.) i jednom u mjestu Krče (1859.). Po jednom se također navode i grafije Scherssa i Sherssa u Stanetincu (1792.) i Schirssa u selu Krče (1800.). Po jednom su zabilježene i grafije: Szers u Krču (1775.), Monte Stanentincu (1802.), Štrigovi (1810 i Vrbovici (1817.), te Szerß u Vušivščaku (1801.) i Szersh u Lohovcu (1844.). Godine 1810. u Stanetincu je zabilježena grafija Szerche, kojoj su srodni oblici Szercha i Szersha. Posljednji oblik (Szersha) izrazitije je bio prisutan u prvoj polovici 19. stoljeća u naseljima Krče, Globoka i Selščak.