Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja

View through CrossRef
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaza ili silaza, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
Title: Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
Description:
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar.
, 2019).
U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.
000 i 235.
000 ha.
Tokom 2020.
godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021.
godine 8,7%, a 2022.
godine 8,6% (Republika Srbija, 2023).
Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta.
Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al.
, 2021).
U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaza ili silaza, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar.
, 2012).
Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar.
, 2016).
Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti.
Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar.
, 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera.
Mamlić i sar.
(2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.

Related Results

Graševina – simbol hrvatskog vinogradarstva
Graševina – simbol hrvatskog vinogradarstva
Graševina' je jedan od osnovnih elemenata prepoznatljivosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Statistički gledano svaki četvrti trs u hrvatskim vinogradima je trs 'Graševine', ...
Ulaganja i izvoz u kontekstu konkurentnosti hrvatskih poduzeća
Ulaganja i izvoz u kontekstu konkurentnosti hrvatskih poduzeća
Ovaj rad prikazuje odnos ulaganja u dugotrajnu imovinu i prihoda od izvoza u razdoblju od 2006. do 2015. godine za tristo najvećih hrvatskih izvoznih poduzeća. Radom se propituje u...
Lectura Dantis: Paradiso XXIII
Lectura Dantis: Paradiso XXIII
Riassunto Il canto XXIII è destinato a mettere in scena con splendore ciò che il Dante poeta chiamerà la battaglia de’ deboli cigli (v 78) del suo protagonista. Infa...
DOBA NESIGURNOSTI Nesigurnost posla u savremenom društvu
DOBA NESIGURNOSTI Nesigurnost posla u savremenom društvu
Neizvesnost u zapošljavanju postala je svakodnevna realnost za mnoge radnice i radnike širom sveta. Ova monografija proistekla je iz savremenih debata o prekarnosti i nesigurnosti ...
Zoltan Kerčmar, evangeličanski duhovnik in informator UDV
Zoltan Kerčmar, evangeličanski duhovnik in informator UDV
Na Apaškem polju je živelo z ostalimi iz radgonskega okraja okoli 300 vernikov evangeličanske cerkve. Njihov položaj se je poslabšal v času druge svetovne vojne, ki jo je dokaj spr...
Utjecaj oplodnje na kemijski sastav grožđa sorte ‘Grk’ (Vitis vinifera L.)
Utjecaj oplodnje na kemijski sastav grožđa sorte ‘Grk’ (Vitis vinifera L.)
Grk bijeli sorta je vinove loze usko vezana za mjesto Lumbarda na otoku Korčuli. Jedna je od rijetkih sorata koja posjeduje funkcionalno ženski tip cvijeta. Zbog nepravilnosti u gr...
Fenolni profil vina sorte vinove loze ´Dobričić´ u odnosu na vina srodnih sorata
Fenolni profil vina sorte vinove loze ´Dobričić´ u odnosu na vina srodnih sorata
'Dobričić' je stara autohtona sorta vinove loze podrijetlom s otoka Šolte, a njezin plod je nadaleko prepoznatljiv je po intenzivnoj tamnocrvenoj boji pokožice. Nekada je ova sorta...
Gospodarske mogućnosti samonikle vrste Salsola soda L. (ošmugalj)
Gospodarske mogućnosti samonikle vrste Salsola soda L. (ošmugalj)
Prema sistematici Salsola soda L. ili sodna solnjača spada u porodicu Chenopodiaceae. To je jednogodišnja samonikla vrsta i koristi se kao povrće u Dalmaciji i šire na cijelom Medi...

Back to Top