JESMO LI IZGUBILI SVOJU PRIČU? POVRATAK NACIONALIZMA I KRIZA GLOBALIZACIJE

Nacionalizam je problem našega vremena. Štoviše, napad Rusije na Ukrajinu jedna je od njegovih najsnažnijih manifestacija. Od America first politike i Brexita pa sve do ponovnoga uzdignuća desnice u Europi i bošnjačkoga nacionalizma svjedočimo povratku „snažnih bogova“ nacionalizma i populizma. Kako se to može objasniti? I predstavlja li nacionalizam stvarnu opasnost za društvo? Je li nacionalna odanost prepreka za globalnu odgovornost? Može li osoba imati više različitih odanosti? Zar nije moguće biti odan globalnoj zajednici i vlastitoj naciji? Moramo li se doista odlučiti za jednu od te dvije opcije? I dok su neki, poput izraelskoga filozofa i vodećega konzervativca Yorama Hazonyja, uvjereni kako je samo nacionalni poredak istinski jamac osobne i kolektivne slobode, mira i blagostanja u današnjemu svijetu, dotle drugi, iznad svih jedan drugi izraelski intelektualac, Yuval Noah Harari, tvrdi kako nacionalizam ne može biti rješenje za naše vrijeme jer se suočavamo s globalnim problemima. Globalne probleme, poput klimatskih promjena i ekološkoga kolapsa, ne mogu riješiti nacionalne politike ili pojedinačne nacije. To je posebno evidentno u kontekstu suvremene Bosne i Hercegovine gdje je stabilnost moguća jedino uz velik napor i zalaganje „mirotvoraca“ i visokoga predstavnika s ovlastima donošenja zakona i omogućavanja da dogovor funkcionira. Sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je izjavio kako se Bosna i Hercegovina suočava s najvećom egzistencijalnom krizom nakon rata. Rat je okončan 1995. godine Sporazumom isposlovanim u Daytonu, a on je postojeći sukob više zamrznuo nego što ga je riješio. Današnja Bosna i Hercegovina strepi pred povratkom nacionalističkoga duha. Ključne riječi: nacionalizam; globalizacija; populizam; nacionalne politike; bošnjački nacionalizam