PEDAGOGIJA U EUROPSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU: Hrvatski kontekst

Europska unija prije svega je utemeljena zbog slobodnog kretanja kapitala, radne snage, roba i usluga. Kretanje radne snage olakšava Europski kvalifikacijski okvir, model uspostavljen 2008. godine zajedno s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima svih država članica Europske unije. Temelji se na ishodima učenja stečenim kroz sve oblike (formalno, neformalno i informalno) i sve razine (od osnovnog do visokog) odgoja, obrazovanja i učenja, zaključno s doktoratom znanosti, kako bi se odredile razina, obujam i profil kompetentnosti svakoga tko konkurira za uključivanje u tržište rada. Uz 27 država članica Europske unije, koje su razvile nacionalne kvalifikacijske okvire, još 11 zemalja kandidata, potencijalnih kandidata i zemalja s posebnim statusom radi na provedbi Europskog kvalifikacijskog okvira. Iz zemalja nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije među njima su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. U ovom radu kritički se preispituju ti procesi zajedno s ekspanzijom ekonomizacije, psihologizacije i informatizacije u suvremenoj školi, zbog čega je umjesto cjelovitog pristupa odgoju i obrazovanju fokus pažnje preusmjeren na razvoj kompetencija za tržište rada. Na kraju se daju temeljna obilježja standarda zanimanja i standarda kvalifikacije pedagoga, kao struke i kao profesije, u skladu s Hrvatskim i Europskim kvalifikacijskim okvirom, koja su izradili pedagozi koji na javnim sveučilištima izvode svih pet studija pedagogije u Hrvatskoj. Posebno se ističu implikacije koje ti dokumenti imaju na daljnji razvoj pedagogije i pedagoga.