Danilo Pejović – učitelj mišljenja

Iako ne jedini, Danilo Pejović pokazao je kako je bilo moguće misliti drugačije, otvarati perspektive, otvarati se budućem, izlazeći iz marksističke kabanice kojom smo gotovo svi bili zaogrnuti. U svojoj osobi utjelovio je izvorni filozofski etos i golemu erudiciju. Snaga njegova mišljenja očituje se u istančanoj analizi predmeta. Očit je njegov literarni talent kojim se nadaje kao virtuoz i umjetnik riječi, mjestimice poetičnoga stila. Pejović s lakoćom govori o najtežim temama filozofije. Svagda piše jasno, poučno i entuzijastično odmjerenim, probranim i profinjenim izričajem, po čemu nadilazi sve naše filozofske pisce. To iščitavamo već u naslovima njegovih knjiga, studija, eseja i članaka koji govore dubinom svoga smisla, sabirući u sebi smisao čitavoga teksta. Pejović dokazuje kako se moglo evoluirati ususret nadolazećem, novom i drugačijem. Naravno, to novo i drugačije nije samim time već tu, ali za otvaranje novih obzorja trebamo ići protiv struje. Opus Danila Pejovića treba uzeti kao smjerokaz koji nas upućuje da se zdušno pozabavimo sami sobom, da pred sobom položimo račun sami sebi o tome kako je s nama bilo, kako jest i kako treba biti. Njegovo promišljanje teme hrvatske nacionalne sudbine, viđeno kroz promišljanje hrvatske baštine, kulture, povijesti, društva i politike, iznijelo je na zavidnoj misaonoj razini angažiranog filozofa s kojim se kod nas malo tko može usporediti. Upravo mu danas za to dugujemo zahvalnost i služi mu na čast kako je pristupio tom tematskom krugu. Nama su ta njegova razmišljanja nezaobilazna i obvezujuća. Mislimo da je upravo sada pravi trenutak za iščitavanje njegova opusa u cjelini, a ovog aspekta osobito. Ovim kratkim osvrtom htjeli smo tek ukazati na njegov doprinos našoj filozofiji i kulturi. Pejović svakako ostaje iznimno aktualan i poticajan. Nadamo se da je ovim radom to dovoljno obrazloženo. Ako bi ovaj tekst potaknuo naše mlade filozofe i filozofkinje da prionu proučavati njegova djela, onda bi ovaj rad ispunio svoju svrhu. Neka do njih dopru njegove riječi, riječi učitelja mišljenja, da »mišljenje živi samo na taj način da ustraje u traganju i pitanju«.