Javascript must be enabled to continue!
Zlarinske glagoljske oporuke iz 17. st. u kontekstu rimske pravne tradicije
View through CrossRef
U radu se analizira 47 oporuka koje su u drugoj polovini 17. st. na otoku Zlarinu sastavili mjesni župnici, svećenici glagoljaši, na hrvatskom jeziku i glagoljici. Proučava se dakle ranonovovjekovno oporučno pravo u ruralnim predjelima šibenskog distrikta. Glavni cilj analize jest utvrditi postojanje i razinu prisutnosti razvijenog prava (ius commune), tj. usklađenost zlarinskih glagoljskih oporuka s elementima rimske pravne tradicije u najopćenitijem smislu. Zato se najprije analizira struktura tih oporuka i njihova podudarnost s uobičajenim notarskim formama prisutnima u oporukama na latinskom ili talijanskom u srednjovjekovlju i novovjekovlju. Pažnja se posvećuje i korištenoj terminologiji, dakle pojmovima i sintagmama te odgovarajućim pravnim konceptima. Tu je riječ o latinizmima, talijanizmima ili, pak, jezičnim kalkovima. Posebno se dotiče problem obrazovanja sastavljača zlarinskih glagoljskih oporuka. Naposljetku se problematizira pitanje njihova oblika te usklađenosti sa šibenskim statutarnim pravom. Rad tako poredbeno smješta zlarinske glagoljske oporuke kao lokalno specifični fenomen u šire konceptualne okvire razvijenog europskog novovjekovnog prava i rimske pravne tradicije općenito.
The Faculty of Law in Split
Title: Zlarinske glagoljske oporuke iz 17. st. u kontekstu rimske pravne tradicije
Description:
U radu se analizira 47 oporuka koje su u drugoj polovini 17.
st.
na otoku Zlarinu sastavili mjesni župnici, svećenici glagoljaši, na hrvatskom jeziku i glagoljici.
Proučava se dakle ranonovovjekovno oporučno pravo u ruralnim predjelima šibenskog distrikta.
Glavni cilj analize jest utvrditi postojanje i razinu prisutnosti razvijenog prava (ius commune), tj.
usklađenost zlarinskih glagoljskih oporuka s elementima rimske pravne tradicije u najopćenitijem smislu.
Zato se najprije analizira struktura tih oporuka i njihova podudarnost s uobičajenim notarskim formama prisutnima u oporukama na latinskom ili talijanskom u srednjovjekovlju i novovjekovlju.
Pažnja se posvećuje i korištenoj terminologiji, dakle pojmovima i sintagmama te odgovarajućim pravnim konceptima.
Tu je riječ o latinizmima, talijanizmima ili, pak, jezičnim kalkovima.
Posebno se dotiče problem obrazovanja sastavljača zlarinskih glagoljskih oporuka.
Naposljetku se problematizira pitanje njihova oblika te usklađenosti sa šibenskim statutarnim pravom.
Rad tako poredbeno smješta zlarinske glagoljske oporuke kao lokalno specifični fenomen u šire konceptualne okvire razvijenog europskog novovjekovnog prava i rimske pravne tradicije općenito.
Related Results
Ali več pravne države pomeni tudi več socialne države (in manj revščine)?
Ali več pravne države pomeni tudi več socialne države (in manj revščine)?
Za razvito socialno državo, ki (naj) učinkovito preprečuje in odpravlja revščino, je predpogoj delujoča pravna država, oba koncepta pa sta pogojena z zadostno ekonomsko razvitostjo...
Ivan Mance, Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (Velika Gorica: Kvaka, 2023.)
Ivan Mance, Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (Velika Gorica: Kvaka, 2023.)
Knjiga Ivana Mancea Kosinjska tiskara: Povijesna, informacijska i kartografska studija opsežno je i ambiciozno znanstveno djelo posvećeno jednomu od najintrigantnijih pitanja hrvat...
Ivan Ureman — posrednik između kineske i europske znanstvene tradicije
Ivan Ureman — posrednik između kineske i europske znanstvene tradicije
U radu je prikazano djelovanje Ivana Uremana (1583.–1621.), hrvatskoga isusovca, misionara, matematičara i astronoma. Uremanov rad razmatran je iz dva aspekta. Prvi je sagledavanje...
Obrazovanje u kontekstu Hegelove „druge prirode“
Obrazovanje u kontekstu Hegelove „druge prirode“
U ovom članku riječ je o Hegelovom poimanju obrazovanja (Bildung) u kontekstu „drugeprirode“. Pod „drugom prirodom“ Hegel podrazumijeva „svijet duha koji je on sam stvorio“(Filozof...
“Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
“Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
Pietro Kandler je 1856. godine imenovan carskim konzervatorom za Istru i Primorje. Iz “Pisama konzervatora” koja je objavljivao u listu Osservatore triestino vidljivo je da je stvo...
Druhá husitská válka na jednáních sněmů Svaté říše římské (1467–1474)
Druhá husitská válka na jednáních sněmů Svaté říše římské (1467–1474)
Od chvíle, kdy římská kurie rozpoutala kampaň proti králi Jiřímu z Poděbrad, až do olomouckého míru se konalo sedm říšských sněmů, které se při svých jednáních zabývaly ve větší či...
Nova monumentalna portretna stela iz rimske Liburnije
Nova monumentalna portretna stela iz rimske Liburnije
C. F. Bianchi je krajem 19. st. ostavio kratku bilješku o rimskoj arhitekturi i nekropoli u neposrednoj blizini Crkve Sv. Luke kod Skabmje, 16 km istočno od Zadra, na teritoriju mu...
Tipološko-stilska analiza istočnogotskog nakita na području rimske provincije Dalmacije
Tipološko-stilska analiza istočnogotskog nakita na području rimske provincije Dalmacije
Nakitni predmeti predstavljaju najrelevantnije nalaze za sagledavanje istočnogotske arheološke ostavštine na području nekadašnje rimske provincije Dalmacije.Na osnovi izvršene tipo...

