Filozofski obzor tema u časopisu Život (1919.–1944.) — Obnovljeni Život (1971.–2019.)

Red Družbe Isusove od samih je početaka u viziji provedbe svoje misije neobično cijenio filozofiju. O tome uostalom svjedoče i Ustanove reda, koje za filozofski studijski kurikul nalažu da se u logici, filozofiji prirode, metafizici i etici slijedi Aristotel, a u teologiji pak Toma Akvinski, koji je i sam u najvećoj mjeri prihvatio Aristotelovu misao. Smatrano je naime da je takva filozofija, poznata kasnije kao philosophia perennis, kadra ponuditi pojedinačnim znanostima valjani instrumentarij za spoznaju njihovih vlastitih objekata spoznaje, te tu spoznaju istodobno otvoriti transcendentnoj zbilji, a s druge pak strane postaviti sigurne smjernice za praktično djelovanje. Takvu ulogu filozofije njeguje od svojega osnutka pa sve do danas i isusovački časopis Život, odnosno Obnovljeni Život. Ta filozofija utemeljuje i osnažuje kršćanski nazor na svijet. Već u prvim godištima objavljeni su mnogi antiscijentistički prilozi, kojima se je nastojalo ukazati na nemogućnost metafizičkih, odnosno svjetonazorskih pretenzija prirodnih znanosti. U tim je prilozima redovito ukazivano na suzvučje vjere i razuma. Nije nedostajalo pravih spoznajno–teoretskih i ontoloških rasprava, a u specijalnim metafizikama zastupana je mogućnost dokaza za Božju egzistenciju te određenja njegovih atributa, potom supstancijalno jedinstvo duše i tijela, nadalje ukazivanje na slobodu volje, čovjekovu besmrtnost te religioznost kao isključivo čovjekovu vlastitost. Kozmološka je problematika bila manje zastupljena. Iz područja praktične filozofije časopis je objavljivao priloge o mogućnosti zasnivanja etike kao znanosti, o aretaičkoj problematici, savjesti i dr. U posljednje vrijeme sve je prisutnija problematika iz bioetičkoga područja, gdje se neupitno brani ljudski život od začeća do prirodne smrti. Časopis je svoju životnost iskazivao i objavljivanjem priloga iz političke i socijalne problematike. Ako se tomu pridoda uistinu obimno štivo iz povijesti filozofije, tj. o filozofima i filozofskim školama, onda se smije zaključiti da je časopis opravdao dio svojega podnaslova kojim je određen kao časopis za filozofiju.