Javascript must be enabled to continue!

Koji su dijalekti hrvatski?

View through CrossRef

U prilogu se obraduje povijest središnjega južnoslavenskoga dijasistema s diobom na tri razdoblja i njihovom sažetom karakterizacijom. Osobita pozornost posvećuje se hrvatskim idiomima te genetskolingvističke cjeline, posebno vokalizmu kao najvažnijoj značajci fizionomije pojedinih dijalekata. Uz predmigracijski raspored pet narječja (čakavsko, kajkavsko, zapadnoštokavsko, istočnoštokavsko, torlačko) u glavnim crtama obrađene su novoštokavske inovacije i seobe velikih razmjera što su otpočele u 15. stoljeću. Seobe su u znatnoj mjeri odredile buduće jezične odnose te buduću kulturnu i političku povijest južnoslavenskih naroda, pri čemu su mnoga područja napustili čakavci, kajkavci i štokavci sa starijim jezičnim značajkama. Zaključuje se da su hrvatska narječja čakavsko (6 dijalekata), kajkavsko (6 dijalekata) i dio štokavskoga te da je hrvatski jezik poseban slavenski jezik upravo kao književni jezik, ali i hrvatski organski idiomi imaju mnogo posebnosti u odnosu prema drugim govorima središnjega južnoslavenskoga dijasistema.

University of Zadar

Radovi. Razdio filoloških znanosti

Title: Koji su dijalekti hrvatski?

Description:

U prilogu se obraduje povijest središnjega južnoslavenskoga dijasistema s diobom na tri razdoblja i njihovom sažetom karakterizacijom.

Osobita pozornost posvećuje se hrvatskim idiomima te genetskolingvističke cjeline, posebno vokalizmu kao najvažnijoj značajci fizionomije pojedinih dijalekata.

Uz predmigracijski raspored pet narječja (čakavsko, kajkavsko, zapadnoštokavsko, istočnoštokavsko, torlačko) u glavnim crtama obrađene su novoštokavske inovacije i seobe velikih razmjera što su otpočele u 15.

stoljeću.

Seobe su u znatnoj mjeri odredile buduće jezične odnose te buduću kulturnu i političku povijest južnoslavenskih naroda, pri čemu su mnoga područja napustili čakavci, kajkavci i štokavci sa starijim jezičnim značajkama.

Zaključuje se da su hrvatska narječja čakavsko (6 dijalekata), kajkavsko (6 dijalekata) i dio štokavskoga te da je hrvatski jezik poseban slavenski jezik upravo kao književni jezik, ali i hrvatski organski idiomi imaju mnogo posebnosti u odnosu prema drugim govorima središnjega južnoslavenskoga dijasistema.

Related Results

Koji Starter and Koji World in Japan

Koji is made by culturing koji mold on grains. Koji has wide-ranging applications, for example, in alcoholic beverages and seasonings. The word ‘mold’ generally has a bad image, bu...

Dijalekti i jezični varijeteti u hrvatskom medijskom prostoru

U hrvatskom medijskom prostoru (televizija, radio, film, kazalište itd.) u posljednjih dvadesetak godina sve su više prisutni dijalekti i različiti jezični varijeteti koji su u biv...

Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)

U radu se analiziraju pisma iz korespondencije Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović iz razdoblja 1885. – 1892. Kao prilog je uvršteno pet pisama iz naznačenoga razdoblja sa znan...

Mala bugarska gramatika

Mala bugarska gramatika prvi je gramatički priručnik koji pruža temeljiti opis suvremenoga bugarskoga jezika na hrvatskome jeziku. U opisu gramatičkih obilježja bugarskoga jezika p...

Stjepan Ivšić i časopis »Hrvatski jezik«

U prilogu se prikazuju standarološki prilozi Stjepana Ivšića u časopisu Hrvatski jezik, koji je pod njegovim uredništvom izlazio 1938—1939. u Zagrebu. Ocijenjeno je da je Ivšićeva ...

Development and Evaluation of Rapid and Simple Assay Method for α‐Amylase Activity in Rice Koji

ABSTRACT A chromogenic substrate assay using 2‐chloro‐4‐nitrophenyl‐6 5 ‐azido‐6 ...

In vitro colonic fermentation characteristics of barley-koji differ from those of barley

ABSTRACT Barley-koji is prepared by inoculating barley, a beneficial prebiotic source, with the fungi Aspergillus luchuensis mut. kawachii. In this study, the prebio...

Jedna prikrivena morfosintaktička shema rečeničnog modaliteta

U radu je prikazan morfosintaktički mini-sustav anafora i deiktika koji - uz tradicionalnu paradigmu upitnih riječi kojima identificiramo sintaktičke funkcije u rečenici: tko?, kog...