Javascript must be enabled to continue!
Hrvatski jezikoslovci i bosanskohercegovački standardnojezički izraz
View through CrossRef
During the period of socialist Yugoslavia, the linguistic standard used in Bosnia and Herzegovina, one of the six republics constituting the multinational federation at the time, found itself on the periphery of linguists’ interest. Up until the mid-1960s, Bosnia and Herzegovina itself occupied only a loosely marginal position in the language policy field where the central positions had been granted to Croatian and Serbian linguists, i.e. their respective cultural institutions – Matica hrvatska (Zagreb) and Matica srpska (Novi sad), as per the agreements reached at the 1954 meeting in Novi Sad. This paper presents an analysis of the language policy context in the late 1960s and early 1970s in Bosnia and Herzegovina, when the government of the federal republic lent its support to the shaping of an autonomous language policy according to which the language standard of Bosnian-Herzegovinian Muslims, Serbs and Croats was identified as bosanskohercegovački standardnojezički izraz, „a distinct and specific aspect of the Serbo-Croatian i.e. Croato-Serbian standard language used in Bosnia and Herzegovina“. Special attention in the paper is paid to (polemical) texts by Croatian linguists concerning the language and variants used by Croats, Serbs, Montenegrins and Muslims in which the language standard in Bosnia and Herzegovina is explicitly taken into account. The analysis of texts published during the period shows, on the one hand, that Croatian linguists bemoan the eclipse of typical Croatian lexis in Bosnia and Herzegovina’s public use of language but are, on the other hand, disposed to identify the Bosnian-Herzegovinian language standard as a distinct variant.
Title: Hrvatski jezikoslovci i bosanskohercegovački standardnojezički izraz
Description:
During the period of socialist Yugoslavia, the linguistic standard used in Bosnia and Herzegovina, one of the six republics constituting the multinational federation at the time, found itself on the periphery of linguists’ interest.
Up until the mid-1960s, Bosnia and Herzegovina itself occupied only a loosely marginal position in the language policy field where the central positions had been granted to Croatian and Serbian linguists, i.
e.
their respective cultural institutions – Matica hrvatska (Zagreb) and Matica srpska (Novi sad), as per the agreements reached at the 1954 meeting in Novi Sad.
This paper presents an analysis of the language policy context in the late 1960s and early 1970s in Bosnia and Herzegovina, when the government of the federal republic lent its support to the shaping of an autonomous language policy according to which the language standard of Bosnian-Herzegovinian Muslims, Serbs and Croats was identified as bosanskohercegovački standardnojezički izraz, „a distinct and specific aspect of the Serbo-Croatian i.
e.
Croato-Serbian standard language used in Bosnia and Herzegovina“.
Special attention in the paper is paid to (polemical) texts by Croatian linguists concerning the language and variants used by Croats, Serbs, Montenegrins and Muslims in which the language standard in Bosnia and Herzegovina is explicitly taken into account.
The analysis of texts published during the period shows, on the one hand, that Croatian linguists bemoan the eclipse of typical Croatian lexis in Bosnia and Herzegovina’s public use of language but are, on the other hand, disposed to identify the Bosnian-Herzegovinian language standard as a distinct variant.
Related Results
Stjepan Ivšić i časopis »Hrvatski jezik«
Stjepan Ivšić i časopis »Hrvatski jezik«
U prilogu se prikazuju standarološki prilozi Stjepana Ivšića u časopisu Hrvatski jezik, koji je pod njegovim uredništvom izlazio 1938—1939. u Zagrebu. Ocijenjeno je da je Ivšićeva ...
Adil Zulfikarpašić i Bosna i Hercegovina šezdesetih i sedamdesetih godina
Adil Zulfikarpašić i Bosna i Hercegovina šezdesetih i sedamdesetih godina
: Autor u ovom radu govori o načinu na koji je Adil-beg Zulfikarpašić razumijevao Bosnu i Hercegovinu tokom 1960-ih i 1970-ih godina te na koji način se u emigraciji zalagao za nac...
Predrag Finci – najraskošniji filozof estetičar u BiH i regionu
Predrag Finci – najraskošniji filozof estetičar u BiH i regionu
Predrag Finci je bosanskohercegovački i britanski filozof, pisac i esejist, koji potiče iz ugledne sarajevske sefardske porodice. Međutim, od 1993. godine živi u Londonu, gdje do o...
Koji su dijalekti hrvatski?
Koji su dijalekti hrvatski?
U prilogu se obraduje povijest središnjega južnoslavenskoga dijasistema s diobom na tri razdoblja i njihovom sažetom karakterizacijom. Osobita pozornost posvećuje se hrvatskim idio...
Mala bugarska gramatika
Mala bugarska gramatika
Mala bugarska gramatika prvi je gramatički priručnik koji pruža temeljiti opis suvremenoga bugarskoga jezika na hrvatskome jeziku. U opisu gramatičkih obilježja bugarskoga jezika p...
»Sonetti zaratini« Josipa Berse
»Sonetti zaratini« Josipa Berse
Godine 1902. pod pseudonimom Lorenzo Travasini, Josip Bersa objavljuje zbirku Sonetti zaratini na zadarskom dijalektu. U 58 soneta, od kojih je sastavljena zbirka, pjesnik, napusti...
Autentični materijal u nastavi italijanskog jezika kao stranog - književnost neorealizma kao didaktičko sredstvo
Autentični materijal u nastavi italijanskog jezika kao stranog - književnost neorealizma kao didaktičko sredstvo
Književni materijal koji smo koristili sa studentima bio je širok i raznolik,
ali je jedan od najcenjenijih i najzanimljivijih, prema mišljenju studenata, bio
roman Ćoćara (La cioc...
Hrvatski autori na zadarskoj lutkarskoj sceni
Hrvatski autori na zadarskoj lutkarskoj sceni
Pedesetogodišnje djelovanje Kazališta lutaka u Zadru započinje radom glumca i redatelja Mile Gatare koji je izgradio prepoznatljivi lutkari stil stavljajući na repertoar hrvatske a...

