Hod kroz godinu prema Godini dana hrvatskih narodnih običaja

Profesor Vitomir Belaj u svojem je djelu Hod kroz godinu, koje je doživjelo dva izdanja, prenesao u etnološki okvir plodove filoloških istraživanja akademika Radoslava Katičića koji se je bavio istraživanjem usmene književnosti slavenskih i baltičkih naroda da bi iz nje rekonstruirao formule praslavenskih svetih tekstova. Taj etnološki kalendarski okvir svojedobno je zacrtao u nas Milovan Gavazzi u svojem klasičnome djelu Godina dana hrvatskih narodnih običaja. Dok je Gavazzi te običaje mogao samo kalendarski poredati, pažljivo pozitivistički etnološki opisati i, gdje je bilo moguće, usporediti s poznatim antičkim svetkovinama vezanima uz podudarne dane u godini, Belaj je mogao unesti mnogo više interpretacije smisla običaja koji se nižu tijekom godine jer ih je mogao povezati s tekstovima slavenske usmene književnosti koji, iako na zagonetan, mitski način, ipak progovaraju u mitskome ruhu o tome smislu. Utemeljivanje tumačenja običaja na interpretaciji svetih mitskih hrvatskih i slavenskih tekstova možda je najznatniji teorijski korak u našoj etnologiji od profesora Gavazzija do danas. Profesor Belaj mogao je izvesti taj prijenos novih filoloških otkrića u etnologiju, i time velik obrat u etnologiji, zahvaljujući svojemu širokom i dubokom etnološkom znanju, kao i filološkoj naobrazbi, znanju jezika slavenskih usmenih tekstova i jezika sekundarne literature, a svakako i znanstvenoj znatiželji i oštroumnosti. Uz to je, nakon Katičićevih povezivanja interpretacije tekstova s interpretacijom stvarnih krajobraza na temelju toponimije, oronimije i hidronimije, Belaj upotrijebio i hipotezu Andreja Pleterskoga o prostornoj organizaciji slavenskih svetišta triju vrhovnih božanstava u svete trokute, te sa sinom Jurjem razradio primjere takve slavenske organizacije prostora na široku hrvatskome prostoru. U tome su mu, s obzirom na kršćansku reinterpretaciju slavenskih božanstava, pomogla i njegova teološka znanja. Rad profesora Belaja obilježio je iznimno uzbudljivo razdoblje u razvoju hrvatske i slavenske filologije i etnologije.