Javascript must be enabled to continue!
Filozofija kao odgojiteljica
View through CrossRef
U članku se razmatra odgojna i emancipatorska uloga filozofije, temeljem osobnog iskustva zalažem se za proces odgajanja kao odgajanje mišljenja, tragalačko i odgovorno (iz)vođenje u smislu procesa uzajamnosti svih koji su uključeni u odgoj, doprinoseći boljem iščitavanju smisla, čovjeka i postojanja općenito. Filozofija, ne samo kao sustav znanja nego kao način mišljenja, kroz upitnost i odgovorno promišljanje, otvara nam mogućnost da kao svojevrsni filozofi vlastitog odgajanja, aktualiziramo svoje potencijale da bi se u osobnom i u društvenom životu emancipirali istinski se odnoseći prema osmišljavanju sebe i drugih.
Title: Filozofija kao odgojiteljica
Description:
U članku se razmatra odgojna i emancipatorska uloga filozofije, temeljem osobnog iskustva zalažem se za proces odgajanja kao odgajanje mišljenja, tragalačko i odgovorno (iz)vođenje u smislu procesa uzajamnosti svih koji su uključeni u odgoj, doprinoseći boljem iščitavanju smisla, čovjeka i postojanja općenito.
Filozofija, ne samo kao sustav znanja nego kao način mišljenja, kroz upitnost i odgovorno promišljanje, otvara nam mogućnost da kao svojevrsni filozofi vlastitog odgajanja, aktualiziramo svoje potencijale da bi se u osobnom i u društvenom životu emancipirali istinski se odnoseći prema osmišljavanju sebe i drugih.
Related Results
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Kompletna krvna slika (KKS) je zasigurno najčešća pretraga koju liječnici zadaju bez obzira na razinu zdravstvene zaštite u kojoj rade. Razlog tome je brzi uvid u ukupno zdravlje p...
Transhumanizam – filozofska osnova
Transhumanizam – filozofska osnova
Članak donosi pregled najosnovnijih postavki transhumanističkog pokreta. Transhumanistički pokret počinje krajem 20. stoljeća i zalaže se za korištenje tehnologije u svrhu unapređi...
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
U radu se analiziraju pisma iz korespondencije Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović iz razdoblja 1885. – 1892. Kao prilog je uvršteno pet pisama iz naznačenoga razdoblja sa znan...
Georges Bataille i radikalna umjetnost performansa: filozofija transgresije u performansu Ritam 0 (1974.) Marine Abramović
Georges Bataille i radikalna umjetnost performansa: filozofija transgresije u performansu Ritam 0 (1974.) Marine Abramović
Unatoč savremenom shvatanju koncepta transgresije koji u postmoderno doba nerijetko ulazi u sfere simulakruma i mas-medijske realnosti, u ovom tekstu stavljen je fokus na filozofij...
REFORME ORGANIZACIJE I PODELE NADLEŽNOSTI GRADA BEOGRADA (2000–2022)
REFORME ORGANIZACIJE I PODELE NADLEŽNOSTI GRADA BEOGRADA (2000–2022)
Predmet ovog članka je prikaz reformi organizacije i funkcionisanja grada Beograda posle 2000. godine, sa naglaskom na sadašnje stanje. Najvažniji deo ove analize je način podele n...
PARAMETRI FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI U TRČANJU – PREGLEDNO ISTRAŽIVANJE
PARAMETRI FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI U TRČANJU – PREGLEDNO ISTRAŽIVANJE
Trčanje kao atletska disciplina iziskuje velik nivo izdržljivosti i brzinske izdržljivosti, što je u direktnoj vezi sa kardiovaskularnim i respiratornim sistemima, odnosno sa sposo...
EGZODUS KAO APORIJA POSTMODERNOGA STANJA
EGZODUS KAO APORIJA POSTMODERNOGA STANJA
Ako, prema Lyotardu, Auschwitz možemo razumjeti kao paradigmatsko ime za tragično nedovršenje moderne, onda se Džungla može razumjeti kao paradigmatsko ime za farsičnu dovršenost p...
HERMENEUTIKA KAO METODA HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
HERMENEUTIKA KAO METODA HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
U ovome radu pokušat ćemo pokazati da razdioba prirodnih i humanističkih znanosti može biti prevladana hermeneutikom kao pristupom znanosti i svijetu. Teza je da prirodne znanosti ...


