Javascript must be enabled to continue!
Za Jurja Pavlovića
View through CrossRef
U članku se priopćava postojanje portreta obitelji Marović koji se pripisuje Jurju Pavloviću na temelju iskaza Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji se do sada smatrao zagubljen. Portret se čuva u negdašnjem Istituto Canal Marovich ai Servi u Veneciji. Slika se analizira s ikonografskog aspekta, odnosno svraća se pozornost na detalj pisma koji Ana Marija Marović drži u rukama. Budući da je riječ o pismu austrijske carice Marije Ane iz 1845. godine, koje je primila u znak zahvale za sliku koju je carici naslikala, predlaže se teza da je taj događaj bio i neposredni povod portretiranja obitelji, što potvrđuje i pisani izvor koji sliku datira u ljeto 1846. godine. Slika se nadalje analizira sa stilskog gledišta te se propituju argumenti koji govore u korist Pavlovićeva autorstva; predlaže se smještanje djela u drugo stvaralačko razdoblje slikara te se uspoređuju elementi slikarske izvedbe koji ga dovode u vezu s drugim poznatim djelima. Također, slika se žanrovski identificira kao obiteljski portret te se vrednuje kao jedini primjer svoje vrste u Pavlovićevoj portretistici. Na kraju se naglašava da Pavlovićev portretistički opus valja sagledavati u znaku stilskog kontinuiteta između romantizma i ranog, tj. bidermajerskog realizma.
Title: Za Jurja Pavlovića
Description:
U članku se priopćava postojanje portreta obitelji Marović koji se pripisuje Jurju Pavloviću na temelju iskaza Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji se do sada smatrao zagubljen.
Portret se čuva u negdašnjem Istituto Canal Marovich ai Servi u Veneciji.
Slika se analizira s ikonografskog aspekta, odnosno svraća se pozornost na detalj pisma koji Ana Marija Marović drži u rukama.
Budući da je riječ o pismu austrijske carice Marije Ane iz 1845.
godine, koje je primila u znak zahvale za sliku koju je carici naslikala, predlaže se teza da je taj događaj bio i neposredni povod portretiranja obitelji, što potvrđuje i pisani izvor koji sliku datira u ljeto 1846.
godine.
Slika se nadalje analizira sa stilskog gledišta te se propituju argumenti koji govore u korist Pavlovićeva autorstva; predlaže se smještanje djela u drugo stvaralačko razdoblje slikara te se uspoređuju elementi slikarske izvedbe koji ga dovode u vezu s drugim poznatim djelima.
Također, slika se žanrovski identificira kao obiteljski portret te se vrednuje kao jedini primjer svoje vrste u Pavlovićevoj portretistici.
Na kraju se naglašava da Pavlovićev portretistički opus valja sagledavati u znaku stilskog kontinuiteta između romantizma i ranog, tj.
bidermajerskog realizma.
Related Results
Od Lopsike do Svetoga Jurja: 700 godina od prvoga prikaza Sv. Jurja na geografskim kartama
Od Lopsike do Svetoga Jurja: 700 godina od prvoga prikaza Sv. Jurja na geografskim kartama
U tekstu se, temeljem izvorne kartografske građe kao povijesnoga izvora prvoga reda, analizira značenje naselja na položaju današnjega Svetoga Jurja kod Senja kao jedne od spona pr...
Jedna biografska bilješka iz ostavštine Pavla Vuk–Pavlovića
Jedna biografska bilješka iz ostavštine Pavla Vuk–Pavlovića
U dijelu ostavštine Pavla Vuk–Pavlovića koju je Institut za filozofiju primio 1. kolovoza 2017. sklopivši darovni ugovor sa Stanimirom Vuk–Pavlovićem, sinom Pavla Vuk–Pavlovića, na...
Idealizam sređenoga svijeta u umjetnosti Jurja Dobrovića
Idealizam sređenoga svijeta u umjetnosti Jurja Dobrovića
Ime Jurja Dobrovića najčešće se spominje u kontekstu pokreta Novih tendencija, umjetnosti koja je 60-ih i 70-ih godina na domaćem i svjetskom planu promovirala racionalne i eksperi...
Laura Glück-Radičević i Goran Schmidt. 2023. Translating Musicals: Theory, Practice and Analysis. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Laura Glück-Radičević i Goran Schmidt. 2023. Translating Musicals: Theory, Practice and Analysis. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Prikaz knjige: Laura Glück-Radičević i Goran Schmidt. 2023. Translating Musicals: Theory, Practice and Analysis. Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u...
Počelo srednjovjekovnog Đurđevca na položaju
Sošice
Počelo srednjovjekovnog Đurđevca na položaju
Sošice
Na arheološkom lokalitetu Đurđevac-Sošice kroz četiri arheološke kampanje Muzeja grada Koprivnice, između 2016. i 2019. godine, istražen je razvoj srednjovjekovnih sakralnih objeka...
Zaboravljeni
memento
mori
iz Belca
Zaboravljeni
memento
mori
iz Belca
U članku je
predstavljen tijek događanja koja su imala posredni ili neposredni utjecaj na
odabir ikonografije antependija s glavnog oltara crkve sv. Jurja u Belcu, koja
je najznača...
Razgovori s Pavlom Vuk-Pavlovićem
Razgovori s Pavlom Vuk-Pavlovićem
Premda zanemaren u doba jugoslavenskog komunističkog režima, od hrvatske nezavisnosti zanimanje za život i djelo filozofa Pavla Vuk-Pavlovića (1894 – 1976) ne posustaje. Pisac se p...
ZNACI PESNIČKOG KONCEPTA U RANIM ESEJIMA MIODRAGA PAVLOVIĆA
ZNACI PESNIČKOG KONCEPTA U RANIM ESEJIMA MIODRAGA PAVLOVIĆA
On the example of a few essays from the first essay collection The Deadlines of Poetry (orig. Rokovi poezije) by Miodrag Pavlović, the paper tries to signify the indications of a f...

