Knjižarski katalozi kao izvori za povijest knjige

Cilj je rada na temelju analize knjižarskog kataloga (Obznanenye) Novoselove knjižareistražiti povijest knjige i čitanja u Zagrebu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Analiziranije katalog objavljen 1800. ili 1801. godine. Pretpostavka je da su Novosel i njegovisuradnici i nasljednici ponudu u knjižari temeljili na zahtjevima čitatelja. Rast ponude,ali i potražnje za knjigama poticao je i nove oblike oglašavanja, tj. pojavu samostalnihprodajnih kataloga. Slijedom toga analizirani knjižarski katalog predstavlja novioblik oglašavanja koji oslikava kulturno i intelektualno stanje i potrebe zagrebačkihčitatelja toga doba. Djela navedena u katalogu analizirana su s obzirom na jezik, žanr i zemlju tiska.Posebno su analizirana djela tiskana u Hrvatskoj i djela pisana na hrvatskom jeziku. Prianalizi kataloga korištena je i baza Skupnog kataloga hrvatskih knjižnica pomoću kojesu rekonstruirane godine tiska i tiskari hrvatskih knjiga koji nisu navedeni u katalogu.Jezična i žanrovska analiza kataloga pokazala je da se u Zagrebu na prijelazu iz 18.u 19. stoljeće tiskalo najviše knjiga na hrvatskom, a u knjižarama je u ponudi bilonajviše knjiga na njemačkom jeziku. Žanrovska analiza ukazala je na velik broj knjiga spodručja književnosti, gospodarstva i znanosti, što svjedoči o utjecaju prosvjetiteljstvana knjižarsku ponudu, iako je i dalje u ponudi bilo mnogo djela s područja teologije.Budući da se knjižarstvo u to doba moralo temeljiti na zahtjevima čitatelja, dokazanaje opravdanost analize knjižarskih kataloga kao izvora za povijest knjige, povijestčitanja i povijest kulture općenito.