Obilježja i dosezi razvoja memorijalnog turizma u Hrvatskoj

Tijekom posljednja dva desetljeća ljudska patnja, katastrofe, tragedije i prerana smrt postale su uobičajene komponente mračnog turističkog proizvoda. Sve veća popularnost mjesta označenih kao memorijalni lokaliteti pretvorila je spomen obilježja i događanja povezana sa smrću i tragedijom, u dobro koje se može prodati i kupiti na tržištu. Rastući opus literature u ovom području otkriva snažnu vezu između putovanja, kolektivnog sjećanja i komodifikacije smrti zapakiranu kao specifičnu turističku atrakciju koja pruža raznolika turistička iskustva povezana sa smrću ljudi. Ipak, razvoj memorijalnog turizma u okviru mračnog turizma još uvijek otvara mnoga pitanja u vezi etike i epistemologije procesa komodifikacije empatije koja se veže uz masovne ljudske tragedije iz prošlosti. Pored analize obilježja i uspjeha međunarodno etabliranih memorijalnih lokaliteta, ovaj rad sadrži komparativnu analizu triju najpopularnijih memorijalnih lokaliteta u Hrvatskoj: 1) Jasenovac kao bivši koncentracijski logor iz Drugog svjetskog rata, 2) Goli otok kao bivša politička kaznionica iz vremena jugoslavenske komunističke ere i 3) Vukovar poznat kao ‘Grad heroj’, simbol hrvatskog otpora protiv vojne okupacije u Domovinskom ratu. Sva tri lokaliteta su pokazala određene snage, ali i slabosti u smislu razvoja memorijalne turističke ponude. Zaključak rada je da su vodeći memorijalni lokaliteti u Hrvatskoj, razmatrajući broj posjetitelja, ostvarene prihode i utjecaj na društvo, daleko iza vodećih međunarodno etabliranih memorijalnih lokaliteta u tom tržišnom segmentu, ali svakako predstavljaju privlačnu nekonvencionalnu turističku ponudu za kojom inozemna potražnja pokazuje konstantno rastući interes.