Javascript must be enabled to continue!
Idealizam sređenoga svijeta u umjetnosti Jurja Dobrovića
View through CrossRef
Ime Jurja Dobrovića najčešće se spominje u kontekstu pokreta Novih tendencija, umjetnosti koja je 60-ih i 70-ih godina na domaćem i svjetskom planu promovirala racionalne i eksperimentalne (vremensko-prostorne i kinetičke) modele umjetnosti. Rad smješta Dobrovićevo djelo u jezgru zagrebačkog pokreta, ali ga i izuzima po rigoroznosti forme, psihološkoj kontemplativnosti i odustajanju od tehnicizma i kibernetizacije. Dobrovićevo mjesto situirano je, još više negoli u novotendencijaški okvir, u krug umjetnika European relief-structure artists, europskih umjetnika(A. Dekkers, H Böhm, H. Glattfelder…) s kojima dijeli primarno asketsku, manualnu i meditativnu komponentu. Prvi se put analiziraju srodna rješenja pripadnika tog pokreta i Dobrovićeva rješenja (mada je J. Denegri upozorio na njihovu bliskost), te ustanovljavaju sličnosti i razlike. Razmatraju se i srodnosti, odnosno koncepcijske i gradbene istovjetnosti plošnih i trodimenzionalnih, odnosno reljefnih i skultpuralnih rješenja, kao dijela istog koncepta. Jednako se ustanovljuje tzv. pomak u fazi“, odnosno „greška u sustavu“ koji generiraju vizualnu nedoumicu, odstupanje i u konačnici mutaciju oblika, svojstvenih Dobrovićevoj umjetnosti. Mada mu je rukopis depersonaliziran i „tehnički“, djela mu u konačnici ne zagovaraju atraktivne efekte i tehničke inovacije, nego su u cjelini na strani askeze, samosavladavanja, sabranog mira i kontemplacije, i po tome više metafizička nego scijentistička.
Title: Idealizam sređenoga svijeta u umjetnosti Jurja Dobrovića
Description:
Ime Jurja Dobrovića najčešće se spominje u kontekstu pokreta Novih tendencija, umjetnosti koja je 60-ih i 70-ih godina na domaćem i svjetskom planu promovirala racionalne i eksperimentalne (vremensko-prostorne i kinetičke) modele umjetnosti.
Rad smješta Dobrovićevo djelo u jezgru zagrebačkog pokreta, ali ga i izuzima po rigoroznosti forme, psihološkoj kontemplativnosti i odustajanju od tehnicizma i kibernetizacije.
Dobrovićevo mjesto situirano je, još više negoli u novotendencijaški okvir, u krug umjetnika European relief-structure artists, europskih umjetnika(A.
Dekkers, H Böhm, H.
Glattfelder…) s kojima dijeli primarno asketsku, manualnu i meditativnu komponentu.
Prvi se put analiziraju srodna rješenja pripadnika tog pokreta i Dobrovićeva rješenja (mada je J.
Denegri upozorio na njihovu bliskost), te ustanovljavaju sličnosti i razlike.
Razmatraju se i srodnosti, odnosno koncepcijske i gradbene istovjetnosti plošnih i trodimenzionalnih, odnosno reljefnih i skultpuralnih rješenja, kao dijela istog koncepta.
Jednako se ustanovljuje tzv.
pomak u fazi“, odnosno „greška u sustavu“ koji generiraju vizualnu nedoumicu, odstupanje i u konačnici mutaciju oblika, svojstvenih Dobrovićevoj umjetnosti.
Mada mu je rukopis depersonaliziran i „tehnički“, djela mu u konačnici ne zagovaraju atraktivne efekte i tehničke inovacije, nego su u cjelini na strani askeze, samosavladavanja, sabranog mira i kontemplacije, i po tome više metafizička nego scijentistička.
Related Results
Ivan Meštorović i problematika nacionalnog stila u umjetnosti
Ivan Meštorović i problematika nacionalnog stila u umjetnosti
Razmatrajući pojavu tzv. nacionalnog stila u umjetnosti u razdoblju pred prvi svjetski rat, vezanu za buđenje romantičkog jugonacionalizma i uz ideju umjetnosti rasnih obilježja, a...
Od Lopsike do Svetoga Jurja: 700 godina od prvoga prikaza Sv. Jurja na geografskim kartama
Od Lopsike do Svetoga Jurja: 700 godina od prvoga prikaza Sv. Jurja na geografskim kartama
U tekstu se, temeljem izvorne kartografske građe kao povijesnoga izvora prvoga reda, analizira značenje naselja na položaju današnjega Svetoga Jurja kod Senja kao jedne od spona pr...
Semiotički pristup narodnoj zagoneci
Semiotički pristup narodnoj zagoneci
Promatra li se čovjek kao dio svijeta, onda se on može staviti u cjelokupni kontekst na sljedeći način: Čovjekovo tijelo je mikrokozmos, njegova svakodnevna okolina je mezokosmos, ...
O pojmu genija kod Kanta i Šopenhauera
O pojmu genija kod Kanta i Šopenhauera
Pojam genija, ukorijenjen u antičkom Rimu i Grčkoj, dodatno je afirmisan i (re)artikulisan kroz transcedentalni idealizam Immanuela Kanta i voluntarističku metafiziku Artura Šopenh...
Georges Bataille i radikalna umjetnost performansa: filozofija transgresije u performansu Ritam 0 (1974.) Marine Abramović
Georges Bataille i radikalna umjetnost performansa: filozofija transgresije u performansu Ritam 0 (1974.) Marine Abramović
Unatoč savremenom shvatanju koncepta transgresije koji u postmoderno doba nerijetko ulazi u sfere simulakruma i mas-medijske realnosti, u ovom tekstu stavljen je fokus na filozofij...
Radoslav Tomić – In memoriam
Radoslav Tomić – In memoriam
U Splitu je u nedjelju, 17. ožujka 2024. nakon teške bolesti u 68. godini preminuo akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti, vodeći hrvatski stručnjak za figuralnu umjetnost...
Prva tri djela u fundusu Moderne galerije Društva umjetnosti
Prva tri djela u fundusu Moderne galerije Društva umjetnosti
Članak se bavi počecima osnutka Moderne galerije u Zagrebu i stvaranja njenog fundusa. Preispituju se uvriježeni podaci o prva tri djela za zbirku, slici Pred vratima smrti Mirka R...
Usidren u genius loci
Usidren u genius loci
U osvrtu na biografiju hrvatskog povjesničara umjetnosti Branka Fučića, koju je objavio riječki povjesničar umjetnosti Marijan Bradanović, izdvajaju se ključne odlike osobnog i aka...

