Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Govori podravskoga dijalekta – projektna aktivnost u dječjim vrtićima

View through CrossRef
Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko. Kajkavski govori, kao i svi drugi govori, dinamičan su jezični fenomen, u trajnom su mijenjanju. U današnje vrijeme, između ostaloga i utjecajem standarda, dijalektne se jezične karakteristike mijenjaju ili gube. Ipak, kajkavski govor traje u živoj komunikaciji, djeca ga usvajaju kao prvi jezik, a polaskom u vrtić i u školu sustavno se susreću s hrvatskim standardom. Koliko su djeca u kajkavskom govornom prostoru svjesna posebnosti svoga kajkavskoga govora i njegova odnosa prema standardnom hrvatskom jeziku, htjelo se provjeriti projektnom aktivnošću u trima dječjim vrtićima u Podravini. Projekt je način učenja povezanog sa životom te učenja koje se temelji na postavljanju pitanja, traženju odgovora i rješavanju problema. To je učenje u koje su sudionici integrirani cijelim svojim bićem i daju najbolje rezultate. U ovom je radu opisana projektna aktivnost s temom podravskih kajkavskih govora. Projektna je aktivnosti provedena početkom 2018. godine u dječjim vrtićima u Podravini, točnije u Drnju, Goli i Ždali. U projektnoj je aktivnosti sudjelovalo tridesetak djece iz tih triju vrtića. U radu su predstavljeni kajkavsko narječje i govori podravskoga dijalekta, opisan je projekt, provedena projektna aktivnost i njezin cilj, uzorak ispitanika, instrumenti, postupak te rezultati projektne aktivnosti. Iz analize rezultata proizlazi da se ispitanici vrtićke dobi u Drnju podjednako koriste hrvatskim standardnim govorom kao i dijalektom, dok se u Goli pretežno koriste dijalektom, za razliku od Ždale gdje se većina djece pretežno koristi standardom.
Kajkavian Parliament
Title: Govori podravskoga dijalekta – projektna aktivnost u dječjim vrtićima
Description:
Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko.
Kajkavski govori, kao i svi drugi govori, dinamičan su jezični fenomen, u trajnom su mijenjanju.
U današnje vrijeme, između ostaloga i utjecajem standarda, dijalektne se jezične karakteristike mijenjaju ili gube.
Ipak, kajkavski govor traje u živoj komunikaciji, djeca ga usvajaju kao prvi jezik, a polaskom u vrtić i u školu sustavno se susreću s hrvatskim standardom.
Koliko su djeca u kajkavskom govornom prostoru svjesna posebnosti svoga kajkavskoga govora i njegova odnosa prema standardnom hrvatskom jeziku, htjelo se provjeriti projektnom aktivnošću u trima dječjim vrtićima u Podravini.
Projekt je način učenja povezanog sa životom te učenja koje se temelji na postavljanju pitanja, traženju odgovora i rješavanju problema.
To je učenje u koje su sudionici integrirani cijelim svojim bićem i daju najbolje rezultate.
U ovom je radu opisana projektna aktivnost s temom podravskih kajkavskih govora.
Projektna je aktivnosti provedena početkom 2018.
godine u dječjim vrtićima u Podravini, točnije u Drnju, Goli i Ždali.
U projektnoj je aktivnosti sudjelovalo tridesetak djece iz tih triju vrtića.
U radu su predstavljeni kajkavsko narječje i govori podravskoga dijalekta, opisan je projekt, provedena projektna aktivnost i njezin cilj, uzorak ispitanika, instrumenti, postupak te rezultati projektne aktivnosti.
Iz analize rezultata proizlazi da se ispitanici vrtićke dobi u Drnju podjednako koriste hrvatskim standardnim govorom kao i dijalektom, dok se u Goli pretežno koriste dijalektom, za razliku od Ždale gdje se većina djece pretežno koristi standardom.

Related Results

ANTIMICROBIAL ACTIVITY AND ENZYMES ON SKIN MUCUS FROM MALE AND FEMALE CASPIAN KUTUM (Rutilus frisii kutum Kamensky, 1901) SPECIMENS
ANTIMICROBIAL ACTIVITY AND ENZYMES ON SKIN MUCUS FROM MALE AND FEMALE CASPIAN KUTUM (Rutilus frisii kutum Kamensky, 1901) SPECIMENS
The mucus layer covering the surface of fish contain a high number of antimicrobial compounds that provide a first line of defense against aquatic pathogens. In the present study, ...
Telesna aktivnost, antioksidanti in oksidativni stres
Telesna aktivnost, antioksidanti in oksidativni stres
Med telesno aktivnostjo se sproščajo reaktivne zvrsti; obseg njihovega nastanka je povezan z značilnostmi telesne vadbe. Sproščanje reaktivnih zvrsti, ki presega zmožnost antioksid...
ANTIBAKTERIJSKA SVOJSTVA EKSTRAKTA BIJELOG LJILJANА (Lilium candidum)
ANTIBAKTERIJSKA SVOJSTVA EKSTRAKTA BIJELOG LJILJANА (Lilium candidum)
Prirodni ekstrakti pravljeni od svježeg biljnog materijala i biološki aktivna jedinjenja izolovana iz različitih biljnih vrsta koje se već vijekovima koriste u narodnoj medicini mo...
Povezanost karakteristika temperamenta i spremnosti djece za školu
Povezanost karakteristika temperamenta i spremnosti djece za školu
Prema Plominovom modelu temperamenta (EASI), djetetov se temperament može mjeriti na četiri dimenzije: emocionalnost, aktivnost, socijabilnost i impulzivnost. Djeci različitog temp...
Anica Radmanović (Glina, 12. srpnja 1921. – Zagreb, 17. veljače 1996.) – u službi za dobrobit djece
Anica Radmanović (Glina, 12. srpnja 1921. – Zagreb, 17. veljače 1996.) – u službi za dobrobit djece
Uvod : Cilj ovog rada je istražiti osobni i profesionalni put medicinske sestre Anice Radmanović i njezin doprinos zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti djece u Kar...
"Istročakavština" Orlićeva prijevoda libra o jobu
"Istročakavština" Orlićeva prijevoda libra o jobu
Drago Orlić je koncem 2012. predstavio javnosti svoj prijevod biblijske Knjige o Jobu – Libar od Joba (Orlić, 2012.), kako na naslovnici knjige piše, na "istročakavski". U radu se ...
Govori Goljaka, Rudinke i Selišta u Donjem Kosinju
Govori Goljaka, Rudinke i Selišta u Donjem Kosinju
U radu su analizirani govori Goljaka, Rudinke i Selišta1, zaselaka u Donjem Kosinju, koji pripadaju srednjočakavskome dijalektu čakavskoga narječja. Cilj je rada dokazati postojanj...
Buzetski dijalekt i kajkavština
Buzetski dijalekt i kajkavština
Buzetski je dijalekt jedan je od šest čakavskih dijalekata, kako uzimamo od Brozovićeve klasifikacije čakavskoga narječja 1970. Danas se upotrebljavaju i nazivi gornjomiranski (Pli...

Back to Top