Povijest građenja Budačkog mosta

Premoštenje rijeke Like u Budaku u Gospiću za domicilno stanovništvo se vremenom pokazalo iznimno bitnim, a za graditelje budućeg mosta velikim izazovom. U ovom tekstu kronološki su prikazane radnje i događaji usko vezane za navedeni most kroz razdoblje od sredine 18. stoljeća, pa do današnjih dana s posebnim osvrtom na njegov neizostavni prometni značaj za Gospić i okolicu. Zbog svog smještaja na administrativnom području sela Budak, lokalno stanovništvo prozvalo ga je Budačkim mostom, a kroz povijest je zajedno s ribničkim, bilajskim, kaluđerovačkim i kosinjskim mostovima činio jedan od ključnih prijelaza preko najveće ličke rijeke Like. Prva saznanja o mostu na ovoj lokaciji vezana su za grafičke izvore odnosno vojne karte iz 18. stoljeća, a od druge polovice 19. stoljeća detaljnija proučavanja moguća su zahvaljujući sačuvanoj pisanoj i slikovnoj građi kao i projektnoj dokumentaciji. Važnost mosta je u najvećoj mjeri u tome što se nalazio na najznačajnijoj prometnici za gospićko okružje kojom se Gospić povezivao u smjeru sjevera te smjeru istoka odnosno graničnog područja s Bosnom kod Petrova Sela. Mostom su bosanski trgovci iz bihaćke doline dopremali neophodne živežne namirnice, uglavnom žitarice i kukuruz i spašavali Ličane od gladi. Iz tog razloga nije se smio dopustiti prekid u prometu, pa je sredinom 19. stoljeća izgrađen kvalitetan i čvrst kameni most, koji je Gospićanima pouzdano služio više od osamdeset godina. Da je most imao kvalitetnu osnovu svjedoče i nosivi elementi tj. temelji koji su se u izvornom obliku sačuvali do današnjih dana i kasnije bili glavni oslonac drugim podignutim mostovima.