Pretpovijest Pharosa

Autor u ovom članku prikazuje osnovne karakteristike pretpovijesnog naselja Starog Grada na mjestu kasnijeg Pharosa. Pritom opisuje i pretpovijesna nalazišta i nalaze u okolici Staroga Građa, pa se okupljanjem tih podataka pokazuje da je, s obzirom na geomorfološka svojstva položaja Staroga Grada, tu vjerojatno postojalo naselje već u neolitiku. Naime, pretpovijesni nalazi iz okolice Starog Grada, a osobito nalazišta Dračevica i Purkin Kuk, na to ukazuju, buduči da se tu radi također o naseljima na otvorenom iz mlađeg neolitika.Nalaz kamene sjekirice u arealu Pharosa, koja je zasad najraniji kronološki podatak, pokazuje da je tu postojalo naselje u neolitiku. Nalazi keramike iz željeznog doba 8.-4. st. prije Krista pokazuje uobičajene karakteristike željeznodobne keramike na libumskom, odnosno dalmatinskom području. Neki metalni nalazi kao udice, fibula, dvojna igla omega tipa, imaju analogija sa sličnim nalazima materijalne kulture autohtonog stanovništva jadranskog prostora. Gradine i tumuli u okolici Starog Grada ukazuje na kultiviranu organizaciju prostora, kojemu je položaj Starog Grada bio središtem. Nalazi apulske geometrijske keramike, te antičke keramike iz 6. i 5. st. prije Krista potvrđuju komunikativnost toga naselja u tadašnjim jadranskim relacijama. Bitna stvar uočena još 1978. god. i potvrđena novijim istraživanjima taje da se na čitavu arealu Pharosa pokazuje paljevinski sloj debljine 20-40 cm, koji ujedno očitava da je autohtono naselje bilo srazom uništeno osnutkom i izgradnjom helenističkog Pharosa. Sličan primjer je uočen i u Trogiru.Ovi arheološki podaci cjelovitije upotpunjuju povijesne podatke (Diodor) o osnutku Pharosa i dramatici tadašnjih događaja. Nakon obradbe pretpovijesti Pharosa i Traguriona, s nizom arheološki relevantnih podataka za početak 4. st. prije Krista, očigledno da je osnivanje helenističkih polisa u srednjoj Dalmaciji išlo nasilnim putem i da je to bio zamašan strateški projekt u onodobnim povijesnim prilikama, o čemu svjedoče i povijesni i arheološki podaci, osobito na primjerima Pharosa i Traguriona.U tom kontekstu uvijek se spominje i poznati natpis iz Pharosa, CIG II, 1837c, o Jadasinima i Faranima, pa se ovdje donose i novi podaci o okolnostima nalaza tog natpisa. Natpis je bio pronađen oko 1810. god. pri gradnji temelja jedne kuče u Starom Gradu. Tu je bio nađen i rimski natpis, CIL IH, 3085 (10093), a ispod njega i srebrni novci. Prema arhivskim bilješkama autor donosi crtež tog natpisa, a ujedno donosi i crtež dosad neobjavljenog grčkog natpisa nađenog 1905. god. na položaju Taveinac u starigradskom polju.