Roman Album

Rad istražuje način funkcioniranja pamćenja/sjećanja u raznovrsnim društvenim (i osobnim) trenucima (ratno i poslijeratno razdoblje, kriza, potreba za samodefiniranjem) te razmatra dijalektički odnos između kulture sjećanja i kulture zaborava. U akordima postmodernizma kao širokog konteksta i u depresiji lokalne ratne atmosfere pojavili su se novi narativni oblici, koji nastoje definirati probleme trenutka (ponajprije – 80-ih i 90-ih god 20. st. – nacionalni, ali i individualni identitet: Ž. Čorak, D. Ugrešić, J. Horvat, M. Kirin), za koji predlažemo žanrovsku odrednicu „roman album“. Teorijsko promišljanje ovog oblika kao posebne teme držimo opravdanim zbog zamijećenog kontinuiteta srodne produkcije, iz koje izdvajamo recentne romane (20-e god 21. st.), pisane na kajkavskome jeziku (P. Sabolek, T. Ribić). Diskurzivni prostor tog oblika obuhvaća, s jedne strane, diskurs nade utemeljen na autoritetu tradicije, a s druge diskurs skepticizma, na tragu kritičara postmodernizma (Lyotard, Derrida).