Održivost uporabe ninskog peloida za primjenu u peloterapiji

Evolucijski gledano, znanstveni dokazi upućuju da je život nastao u pretečama vodenih ekosustava kao nakupinama toplog blata bogatog hranjivim tvarima i mineralima. Ove vrste blata, također zvane peloidi, nastaju nakupljanjem organskih tvari i njihovim miješanjem sa anorganskim tvarima iz gline. Miješanje pospješuju slatka i morska voda bogate mineralima. Nalazišta peloida su često plitke i zatvorene lagune, stalno izložene visokom UV zračenju, koncentraciji soli i temperaturi, zapravo ekstremna okruženja za život brojnih mikroorganizama. Mikroorganizmi koriste minerale iz okoliša, razlažu organske tvari, dakle ostatke biljaka i drugih makro i mikroorganizama i prilikom prilagodbe na okolišne uvjete sintetiziraju široku paletu primarnih i sekundarnih metabolita s ciljem obrane i prilagodbe na ekstremne uvjete okoliša. Na ovaj način sintetizirani metaboliti imaju brojno i raznoliko djelovanje, a svoju potencijalnu primjenu pronalaze u biotehnološkoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Unatoč dva tisućljeća stare i dokazane uporabe u ljekovite i medicinske svrhe, ali i jake turističke i medijske promocije, u modernom je razdoblju mali broj znanstvenika svoje znanje i sposobnost okušao u istraživanju ljekovitosti i dokazivanja dobrobiti ili pak štetnosti uporabe i terapije ninskim peloidom na ljudsko tijelo. Studija temeljena na znanstvenom istraživanju, zajedno sa sastavljanjem racionalnog i održivog plana uporabe ninskog peloida kao prirodnog resursa, bila bi temelj potencijalne komercijalizacije nalazišta i njegove primjene u medicinskoj, farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji.