Javascript must be enabled to continue!
Inovacijska izvedba zemalja članica Europske unije
View through CrossRef
Cilj ovoga rada je prikazati rezultate inovacijske izvedbe zemalja članica Europske unije. Najsveobuhvatniji uvid u inovacijsku izvedbu zemalja daju Globalni indeks inovacija, Bloombergov indeks inovacija i Europska ljestvica uspjeha u inovacijama. Navedeni indeksi imaju različite metodologije izračuna inovacijske izvedbe zemalja, a ovisno o vrsti indeksa i metodologiji zemlje ostvaruju različite rezultate. Komparativna analiza indeksa inovacija pokazala je da su, ovisno o vrsti indeksa i metodologiji izračuna, vodeće zemlje svijeta Švicarska i Južna Koreja, a najinovativnije zemlje članice Europske unije Švedska i Nizozemska. Unatoč tome, prema sva tri indeksa i metodologije, neke zemlje članice Europske unije pokazuju slabu inovacijsku izvedbu, poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske. Komparativna analiza predmetnih indeksa upućuje na najslabije karike ekonomije koje je nužno jačati kako bi se poboljšala razina inovativnosti, a posljedično i konkurentnost, zbog čega su navedeni rezultati smjernice vođenja te definiranja ciljeva, prioriteta i mjera inovacijskih politika.
Title: Inovacijska izvedba zemalja članica Europske unije
Description:
Cilj ovoga rada je prikazati rezultate inovacijske izvedbe zemalja članica Europske unije.
Najsveobuhvatniji uvid u inovacijsku izvedbu zemalja daju Globalni indeks inovacija, Bloombergov indeks inovacija i Europska ljestvica uspjeha u inovacijama.
Navedeni indeksi imaju različite metodologije izračuna inovacijske izvedbe zemalja, a ovisno o vrsti indeksa i metodologiji zemlje ostvaruju različite rezultate.
Komparativna analiza indeksa inovacija pokazala je da su, ovisno o vrsti indeksa i metodologiji izračuna, vodeće zemlje svijeta Švicarska i Južna Koreja, a najinovativnije zemlje članice Europske unije Švedska i Nizozemska.
Unatoč tome, prema sva tri indeksa i metodologije, neke zemlje članice Europske unije pokazuju slabu inovacijsku izvedbu, poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.
Komparativna analiza predmetnih indeksa upućuje na najslabije karike ekonomije koje je nužno jačati kako bi se poboljšala razina inovativnosti, a posljedično i konkurentnost, zbog čega su navedeni rezultati smjernice vođenja te definiranja ciljeva, prioriteta i mjera inovacijskih politika.
Related Results
PEDAGOGIJA U EUROPSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU: Hrvatski kontekst
PEDAGOGIJA U EUROPSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU: Hrvatski kontekst
Europska unija prije svega je utemeljena zbog slobodnog kretanja kapitala, radne snage, roba i usluga. Kretanje radne snage olakšava Europski kvalifikacijski okvir, model uspostavl...
POLITIKA PROŠIRENJA EVROPSKE UNIJE U POTRAZI ZA REFORMOM
POLITIKA PROŠIRENJA EVROPSKE UNIJE U POTRAZI ZA REFORMOM
Zasedanje Evropskog saveta u oktobru 2019. godine na kojem nije postignuta saglasnost zemalja članica o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom je vratil...
Zaštita osobnih podataka
Zaštita osobnih podataka
Opća uredba o zaštiti podataka 2016/679 postavila je imperativ na zaštitu osobnih podataka u pravnim sustavima država članica Europske unije, propisujući načela kojih su se voditel...
Politika štednje i izborni ciklus
Politika štednje i izborni ciklus
Provođenje ekonomske politike često je ograničeno društvenim okolnostima, stoga se ona teško može provoditi onako kako je teorijski bila zamišljena. Istodobno, u životu političara ...
L’ affaire Nicolo (Conseil d’État, Assemblée, 20 octobre 1989).- Analyse d’un « revirement » de jurisprudence
L’ affaire Nicolo (Conseil d’État, Assemblée, 20 octobre 1989).- Analyse d’un « revirement » de jurisprudence
Državni je savjet dugo vremena priznavao prvenstvo međunarodnih ugovora, posebice ugovora Europske unije, samo nad zakonima koji su doneseni ranije. Najzad, nakon odluke Ustavnog v...
UTJECAJ DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE O ENERGETSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA (2002/91/EC) NA POTENCIJAL ENERGETSKIH UŠTEDA U ZGRADARSTVU
UTJECAJ DIREKTIVE EUROPSKE UNIJE O ENERGETSKIM KARAKTERISTIKAMA ZGRADA (2002/91/EC) NA POTENCIJAL ENERGETSKIH UŠTEDA U ZGRADARSTVU
Donošenjem Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (2002/91/CC) (stupila na snagu 16. prosinca 2002. godine) uspostavljen je novi, zakonodavni instrument, jedinstven za sve...
KLASTER KAO IZVOR KONKURENTSKE PREDNOSTI PODUZEĆA
KLASTER KAO IZVOR KONKURENTSKE PREDNOSTI PODUZEĆA
U radu su analizirane prednosti koje poduzeća mogu ostvariti stupanjem u klastere, uzevši u obzir povijesni kontekst klastera. Analizom je utvrđeno da se prednosti mogu klasificira...
Primjena unutarnje tvorničke kontrole kvalitete čeličnih proizvoda u skladu sa normom HRN EN 1090
Primjena unutarnje tvorničke kontrole kvalitete čeličnih proizvoda u skladu sa normom HRN EN 1090
Kvaliteta čeličnih proizvoda i postupci dokazivanja kvalitete u Republici Hrvatskoj zakonski su regulirani i određeni normom. S obzirom da je Hrvatska punopravna članica Europske u...

