Wesen und Zweck der Charakterologie bei Ludwig Klages und Julius Bahnsen

U ovom će se radu zasad pokušati odrediti bit i svrha Klagesove karakterologije pomoću nje gova djela Temelji karakterologije (Grundlagen der Charakterkunde, Bonn: Bouvier 1951) te napraviti usporedba s Bahnsenovim Prilozima karakterologiji (Beiträge zur Charakterologie, Leipzig: Brockhaus 1867). I Julius Bahnsen (1830. – 1881.) i Ludwig Klages (1872. – 1956.) istaknuti su predstavnici karakterologije. Djelovali su, premda u razmaku od samo nekoliko desetljeća, u različitim stoljećima i s različitim namjerama. Stoga nas razlika u određivanju i razlaganju njihove tadašnje karakterologije ne može iznenaditi; po Klagesu ona, kao i gra fologija i druge osnove tumačenja, služi tomu da naš cjelovit nazor bude čvrsto zasnovan na onome što je zorno – ili da se barem odaje dojam takve zasnovanosti. No osobine toga nazora mogu se razumjeti samo iz opreke duha i tijela/duše po Klagesovu shvaćanju. Prema tome, Temelji karakterologije čine, prije svega, uvod u Klagesov svjetonazor, priručnik koji ‒ kao što se unaprijed napominje ‒ više postulira nego razjašnjava. Ovo istraživanje najprije predstavlja Klagesovu karakterologiju u njenim osnovnim svjetonazorskim crtama, nakon čega u drugom odlomku slijedi rasprava o Bahnsenovim Prilozima karakterologiji. U zadnjem će odlomku biti izneseni zaključci koji iz toga slijede po intelektualnim osobitostima Klagesa i Bahnsena.