EPIDEMIJA (NE)ZNANJA – OBRAZOVNA POLITIKA DIGITALNOG DOBA

Kada je 2018. god. objavljeno hrvatsko izdanje Digitalne demencije Manfreda Spitzera, pozitivne reakcije čitateljske publike uglavnom su bile opravdane jer je riječ o sustavnom prikazu problematičnog utjecaja digitalnih medija na kognitivni i emocionalni razvoj mladog čovjeka. Iako se suština spomenutog istraživanja može svesti na potrebu odmjerene (i odgovorne) uporabe digitalnih sadržaja, paradoksalno je da je hrvatska obrazovna reforma u isto vrijeme ponudila rapidnu digitalizaciju učenja i poučavanja na svim razinama sustava. S naglaskom na značajne promjene u oblicima poučavanja, rad polazi od pretpostavke da takav pristup obrazovanju značajno može doprinijeti pojavi epidemije (ne)znanja pri čemu je vrlo važno racionalno odmjeriti pozitivne i negativne učinke digitalne tehnologije. Uz osvrt na provedena obrazovna istraživanja i proces spomenute reforme, u radu će se analizirati utjecaj digitalizacije na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i prikazati različiti aspekti njezine primjene u poučavanju.