Javascript must be enabled to continue!
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sorti jabuka na M podlogama
View through CrossRef
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sedam sorti jabuka na
šest M podloga obavljena su tijekom dvije godine u pokusnom voćnjaku na
Fakultetskom pokusnom i nastavnom dobru Jazbina kraj Zagreba. Istraživanja su provođena na sortama: Boskoop, Kanada, Jonathan, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka i Zlatna zimska parmenka cijepljenih na podlogama: M 1, M 2, M 4, M 5, M 9 i M 11. Pokusni voćnjak podignut je po metodi randomiziranog bloka u četiri repeticije. U svakoj repeticiji bilo je zastupljeno po pet stabala u kombinaciji sorta podloga, odnosno 20 stabala svake sorte na svakoj podlozi. Stabla s kojih su uzimani uzorci plodova za analizu uzgojena su u obliku popravljene vaze, a bila su dobro razvijena i u punoj rodnosti. Istraživanja su obuhvatila: topivu suhu tvar, ukupne šećere, titracijsku kiselost, jabučnu kiselinu i
pH vrijednost. Kvaliteta plodova određena je analizom sklada između količine ukupnih šećera (g/l) i količine jabučne kiseline (g/l) po metodi Thiault. Pod utjecajem podloge nisu utvrđene signifikantne razlike u količini ukupnih šećera i kiselina u plodovima istraživanih sorti. Manje razlike u količini ukupnih šećera i kiselina utvrđene su pod utjecajem klimatskih prilika godine, ali ne i pod utjecajem podloge u
istoj godini. Po količini ukupnih šećera istraživane sorte možemo svrstati u tri skupine. Najviše, odnosno podjednako, ukupnih šećera sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 14,5 do 15,0 %), zatim plodovi Zlatne zimske parmenke (od 13,0 do 13,9), a podjednako plodovi Ljepocvjetke, Jonathana, London peppinga i Mašanke (od 11,5 do 12,5). Između naznačene tri skupine sorata utvrđena je signifikantna razlika na
razini LSD P=5%. Najviše kiseline sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 6,5 do 7,5 g/l), zatim Zlatne zimske parmenke (od 5,5 do 6,0 g/l), podjednako Jonathana i Ljepocvjetke, (4,5 do 5,0 g/l), a najmanje, odnosno podjednako Mašanke i London pepping (3,5 do 4,5 g/l). Između tri
skupine sorti utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%. Istim redoslijedom razvrstani su plodovi po kvaliteti na osnovi odnosa šećera (g/l) i jabučne kiseline (g/l).
Title: Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sorti jabuka na M podlogama
Description:
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sedam sorti jabuka na
šest M podloga obavljena su tijekom dvije godine u pokusnom voćnjaku na
Fakultetskom pokusnom i nastavnom dobru Jazbina kraj Zagreba.
Istraživanja su provođena na sortama: Boskoop, Kanada, Jonathan, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka i Zlatna zimska parmenka cijepljenih na podlogama: M 1, M 2, M 4, M 5, M 9 i M 11.
Pokusni voćnjak podignut je po metodi randomiziranog bloka u četiri repeticije.
U svakoj repeticiji bilo je zastupljeno po pet stabala u kombinaciji sorta podloga, odnosno 20 stabala svake sorte na svakoj podlozi.
Stabla s kojih su uzimani uzorci plodova za analizu uzgojena su u obliku popravljene vaze, a bila su dobro razvijena i u punoj rodnosti.
Istraživanja su obuhvatila: topivu suhu tvar, ukupne šećere, titracijsku kiselost, jabučnu kiselinu i
pH vrijednost.
Kvaliteta plodova određena je analizom sklada između količine ukupnih šećera (g/l) i količine jabučne kiseline (g/l) po metodi Thiault.
Pod utjecajem podloge nisu utvrđene signifikantne razlike u količini ukupnih šećera i kiselina u plodovima istraživanih sorti.
Manje razlike u količini ukupnih šećera i kiselina utvrđene su pod utjecajem klimatskih prilika godine, ali ne i pod utjecajem podloge u
istoj godini.
Po količini ukupnih šećera istraživane sorte možemo svrstati u tri skupine.
Najviše, odnosno podjednako, ukupnih šećera sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 14,5 do 15,0 %), zatim plodovi Zlatne zimske parmenke (od 13,0 do 13,9), a podjednako plodovi Ljepocvjetke, Jonathana, London peppinga i Mašanke (od 11,5 do 12,5).
Između naznačene tri skupine sorata utvrđena je signifikantna razlika na
razini LSD P=5%.
Najviše kiseline sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 6,5 do 7,5 g/l), zatim Zlatne zimske parmenke (od 5,5 do 6,0 g/l), podjednako Jonathana i Ljepocvjetke, (4,5 do 5,0 g/l), a najmanje, odnosno podjednako Mašanke i London pepping (3,5 do 4,5 g/l).
Između tri
skupine sorti utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%.
Istim redoslijedom razvrstani su plodovi po kvaliteti na osnovi odnosa šećera (g/l) i jabučne kiseline (g/l).
Related Results
Istraživanje kemijskog sastava plodova sorti višanja u ekologijskim uvjetima Slavonije
Istraživanje kemijskog sastava plodova sorti višanja u ekologijskim uvjetima Slavonije
Istraživanje kemijskog sastava plodova višanja: Gorsemska, Rexelle, Kelleris 14, Heimannova konzervna i Oblačinska, na podlozi divlje trešnje (Prunus avium L.), provedeno je tijeko...
Odnos slobodnog vremena i kvalitete života srednjoškolaca
Odnos slobodnog vremena i kvalitete života srednjoškolaca
Slobodno vrijeme, zajedno s korištenjem društvenim mrežama kao jednim od
svojih imanentnih elemenata, može imati važnu ulogu u kvaliteti života srednjoškolaca. Cilj istraživanja bi...
Primjena unutarnje tvorničke kontrole kvalitete čeličnih proizvoda u skladu sa normom HRN EN 1090
Primjena unutarnje tvorničke kontrole kvalitete čeličnih proizvoda u skladu sa normom HRN EN 1090
Kvaliteta čeličnih proizvoda i postupci dokazivanja kvalitete u Republici Hrvatskoj zakonski su regulirani i određeni normom. S obzirom da je Hrvatska punopravna članica Europske u...
Utjecaj antioksidansa na kvalitetu i oksidacijsku stabilnost palmina ulja
Utjecaj antioksidansa na kvalitetu i oksidacijsku stabilnost palmina ulja
Upotreba plodova uljane palme (<i>Elaeis guineensis</i>) za proizvodnju ulja od plodova palme seže unatrag nekoliko tisuća godina. Na temperaturi 18 – 2...
PREGLEDI ODRŽIVOSTI I OTPORNOSTI GRAĐENE SREDINE
PREGLEDI ODRŽIVOSTI I OTPORNOSTI GRAĐENE SREDINE
Održiva i otporna građena sredina je složen sistem čije se značenje kontinualno razvija. Cilj ove publikacije je da problemu održivosti i otpornosti pristupi kroz sistematsko istra...
Razlike med sortama ‘Merlot’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Merlot’) in ‘Cabernet sauvignon’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Cabernet sauvignon’) ter primerjava kakovosti grozdja v Goriških brdih
Razlike med sortama ‘Merlot’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Merlot’) in ‘Cabernet sauvignon’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Cabernet sauvignon’) ter primerjava kakovosti grozdja v Goriških brdih
Sorti ‘Merlot’ in ‘Cabernet sauvignon’ sta najbolj razširjeni rdeči sorti vinske trte, saj jo gojijo na vseh celinah sveta. Sorti sta se po svetu širili istočasno, čeprav se razlik...
„Tajni kupac“ u hrvatskim narodnim knjižnicama
„Tajni kupac“ u hrvatskim narodnim knjižnicama
Cilj. Ovaj rad istražuje primjenu metode tajnog kupca za vrednovanje usluga Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, s ciljem utvrđivanja njihovih prednos...
Travnjaci kao izvor krme
Travnjaci kao izvor krme
U radu su prikazane vrste travnjačkih površina na kojima se proizvodi krma za hranidbu domaćih životinja te njihovi potencijali što se tiče količine i kvalitete krme. Proizvodnja t...

