Javascript must be enabled to continue!
Istraživanje kemijskog sastava plodova sorti višanja u ekologijskim uvjetima Slavonije
View through CrossRef
Istraživanje kemijskog sastava plodova višanja: Gorsemska, Rexelle, Kelleris 14, Heimannova konzervna i Oblačinska, na podlozi divlje trešnje (Prunus avium L.), provedeno je tijekom tri godine u ekološkim uvjetima Slavonije. Istraživanjima je utvrđeno da najveću topivu suhu tvar, količinu ukupnog i reduktivnog šećera sadrže plodovi sorti Rexelle i Kelleris 14, a najmanje plodovi Oblačinske. Između sorti Rexelle i Kelleris 14 i ostale tri sorte utvrđena je statistički opravdana razlika. Podjednaku količinu topive suhe tvari sadrže plodovi sorti Gorsemska i Heimannova konzervna, dok je količina šećer nešto veća u sorte Gorsemska. Sorta Heimannova konzervna sadrži nešto više šećera nego Oblačinska, ali ta razlika nije statistički opravdana. Utvrđena je niska količina saharoze u plodovima istraživanih sorti. Razlika u količini saharoze među sortama nije statistički opravdana. Signifikantno više ukupnih kiselina sadrže plodovi sorti Gorsemska, Kelleris 14 i Oblačinske od plodova sorti Rexelle i Heimannova konzervna. Vrijednosti pH su se kretale u granicama od 3,01 do 3,24.
Title: Istraživanje kemijskog sastava plodova sorti višanja u ekologijskim uvjetima Slavonije
Description:
Istraživanje kemijskog sastava plodova višanja: Gorsemska, Rexelle, Kelleris 14, Heimannova konzervna i Oblačinska, na podlozi divlje trešnje (Prunus avium L.
), provedeno je tijekom tri godine u ekološkim uvjetima Slavonije.
Istraživanjima je utvrđeno da najveću topivu suhu tvar, količinu ukupnog i reduktivnog šećera sadrže plodovi sorti Rexelle i Kelleris 14, a najmanje plodovi Oblačinske.
Između sorti Rexelle i Kelleris 14 i ostale tri sorte utvrđena je statistički opravdana razlika.
Podjednaku količinu topive suhe tvari sadrže plodovi sorti Gorsemska i Heimannova konzervna, dok je količina šećer nešto veća u sorte Gorsemska.
Sorta Heimannova konzervna sadrži nešto više šećera nego Oblačinska, ali ta razlika nije statistički opravdana.
Utvrđena je niska količina saharoze u plodovima istraživanih sorti.
Razlika u količini saharoze među sortama nije statistički opravdana.
Signifikantno više ukupnih kiselina sadrže plodovi sorti Gorsemska, Kelleris 14 i Oblačinske od plodova sorti Rexelle i Heimannova konzervna.
Vrijednosti pH su se kretale u granicama od 3,01 do 3,24.
Related Results
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sorti jabuka na M podlogama
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sorti jabuka na M podlogama
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sedam sorti jabuka na
šest M podloga obavljena su tijekom dvije godine u pokusnom voćnjaku na
Fakultetskom pokusnom i nastavnom d...
Istraživanje rasta i rodnosti sorti bresaka u ekološkim uvjetima Istre
Istraživanje rasta i rodnosti sorti bresaka u ekološkim uvjetima Istre
Istraživan je rast i rodnost 20 sorti bresaka različitog vremena zrenja, a uzgojenih u obliku palmete u uvjetima suhog gospodarenja. Istraživanjima je utvrđeno da su sve sorte u ek...
Utjecaj antioksidansa na kvalitetu i oksidacijsku stabilnost palmina ulja
Utjecaj antioksidansa na kvalitetu i oksidacijsku stabilnost palmina ulja
Upotreba plodova uljane palme (<i>Elaeis guineensis</i>) za proizvodnju ulja od plodova palme seže unatrag nekoliko tisuća godina. Na temperaturi 18 – 2...
PREGLEDI ODRŽIVOSTI I OTPORNOSTI GRAĐENE SREDINE
PREGLEDI ODRŽIVOSTI I OTPORNOSTI GRAĐENE SREDINE
Održiva i otporna građena sredina je složen sistem čije se značenje kontinualno razvija. Cilj ove publikacije je da problemu održivosti i otpornosti pristupi kroz sistematsko istra...
Razlike med sortama ‘Merlot’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Merlot’) in ‘Cabernet sauvignon’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Cabernet sauvignon’) ter primerjava kakovosti grozdja v Goriških brdih
Razlike med sortama ‘Merlot’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Merlot’) in ‘Cabernet sauvignon’ (Vitis vinifera L. cv. ‘Cabernet sauvignon’) ter primerjava kakovosti grozdja v Goriških brdih
Sorti ‘Merlot’ in ‘Cabernet sauvignon’ sta najbolj razširjeni rdeči sorti vinske trte, saj jo gojijo na vseh celinah sveta. Sorti sta se po svetu širili istočasno, čeprav se razlik...
EKOLOŠKA VALORIZACIJA BIODIVERZITETA VOĆKARICA U ZAŠTIĆENOM PEJZAŽU KONJUH
EKOLOŠKA VALORIZACIJA BIODIVERZITETA VOĆKARICA U ZAŠTIĆENOM PEJZAŽU KONJUH
Područje zaštićenog pejzaža „Konjuh“ površine je 8.139,77 ha smješteno je u svjeroistočnoj Bosni i Hercegovini i obiluje raznolikom florom i faunom. Ovaj rad se temelji na istraživ...
Asinkroni start agregata CHE "Čapljina" u stvarnim uvjetima elektroenergetskih sustava Bosne i Hercegovine
Asinkroni start agregata CHE "Čapljina" u stvarnim uvjetima elektroenergetskih sustava Bosne i Hercegovine
Analizirajući režime rada elektroenergetskog sustava i iskorištenje raspoloživih energetskih resursa u uvjetima stvarne topološkestrukture i elektroenergetskih prilika u prijenosno...
Finansiranje istraživanja i razvoja u svijetu, jugoistočnoj Evropi i Bosni i Hercegovini
Finansiranje istraživanja i razvoja u svijetu, jugoistočnoj Evropi i Bosni i Hercegovini
Ovaj rad analizira finansiranje naučnog i istraživačkog rada, počevši od globalnog i regionalnog konteksta, završavajući sa specifičnostima i ulaganjima za ove namjene u Bosni i He...

