Javascript must be enabled to continue!
Kia Tomokia Te Kākahu O Te Reo Māori: He whakamahere i ngā kōwhiri reo a te reo rua Māori
View through CrossRef
<p>Kua eke te hunga kōrero Māori ki tōna 150,000 te rahi i te tau 2013 (Statistics New Zealand). Ahakoa tērā, kāore tonu i te kaha kōrerotia te reo Māori. Kei roto i te whakaora i te reo Māori o nāianei, me whakakōrero i te reo Māori, i tua atu i te whakapiki i te rahi e ako ana i te reo Māori. He reo rua katoa te hunga kōrero Māori. Nā reira, kei te āhua o tō tātou reo ruatanga te ora o te reo Māori. Arā, kei tā tātou kōwhiri i te reo Māori tōna kōrerotanga – tōna nui, tōna iti rānei. Nā reira, kei tā tātou kōwhiri i te reo Māori tōna ora. Ko te pātai nui ia, me pēhea te raweke i ngā kōwhiringa reo a te tangata kia reo Māori? Hei whakaea i tēnei pātai, me wānanga anō he aha rā ngā kōwhiringa reo a te reo rua Māori? He pēhea tōna whakamahi i ōna reo? He aha ngā āhuatanga e ārahi ana i aua kōwhiringa? Koinei te aronga o tēnei tohu kairangi, e aro ana ki te reo rua Māori, me āna kōwhiringa reo. Ko tāna e whai nei, kia mārama mai tā te reo rua Māori whakamahi i ōna reo: hei āhea kōrerotia ai te reo Māori, mō āhea kōrerotia ai te reo Pākehā, he aha hoki ngā tini āhuatanga e ārahi ana i ēnei kōwhiringa āna. Mā te whakatutuki i ēnei kaupapa e korowaitia mai ai he mahere e whakamārama ana i ētahi o ngā tino ārai e aukati ana i te kōrero Māori me te kōrero Pākehā, me ētahi āhuatanga e tautoko ana i te kōrerotia o aua reo. Ko tōna kitenga nui, mō te reo rua Māori ko te kaupapa nui katoa i roto i te kōwhiri reo, ko te hua o te reo Māori i roto i te whakawhitinga kōrero. Ko tā tēnei tuhingaroa e takoha atu nei ki te ao rangahau, ko te mahere kōwhiri reo e hangaia ana i runga tonu i ngā wheako o te reo rua Māori. Ko te manako nui, mā te rangahau nei ka hua mai ētahi maramara whakaaro hei āwhina i te reo rua Māori, e reo Māori ai āna mahi, hei hāpai anō i te ora o tēnei reo ō tātou.</p>
Title: Kia Tomokia Te Kākahu O Te Reo Māori: He whakamahere i ngā kōwhiri reo a te reo rua Māori
Description:
<p>Kua eke te hunga kōrero Māori ki tōna 150,000 te rahi i te tau 2013 (Statistics New Zealand).
Ahakoa tērā, kāore tonu i te kaha kōrerotia te reo Māori.
Kei roto i te whakaora i te reo Māori o nāianei, me whakakōrero i te reo Māori, i tua atu i te whakapiki i te rahi e ako ana i te reo Māori.
He reo rua katoa te hunga kōrero Māori.
Nā reira, kei te āhua o tō tātou reo ruatanga te ora o te reo Māori.
Arā, kei tā tātou kōwhiri i te reo Māori tōna kōrerotanga – tōna nui, tōna iti rānei.
Nā reira, kei tā tātou kōwhiri i te reo Māori tōna ora.
Ko te pātai nui ia, me pēhea te raweke i ngā kōwhiringa reo a te tangata kia reo Māori? Hei whakaea i tēnei pātai, me wānanga anō he aha rā ngā kōwhiringa reo a te reo rua Māori? He pēhea tōna whakamahi i ōna reo? He aha ngā āhuatanga e ārahi ana i aua kōwhiringa? Koinei te aronga o tēnei tohu kairangi, e aro ana ki te reo rua Māori, me āna kōwhiringa reo.
Ko tāna e whai nei, kia mārama mai tā te reo rua Māori whakamahi i ōna reo: hei āhea kōrerotia ai te reo Māori, mō āhea kōrerotia ai te reo Pākehā, he aha hoki ngā tini āhuatanga e ārahi ana i ēnei kōwhiringa āna.
Mā te whakatutuki i ēnei kaupapa e korowaitia mai ai he mahere e whakamārama ana i ētahi o ngā tino ārai e aukati ana i te kōrero Māori me te kōrero Pākehā, me ētahi āhuatanga e tautoko ana i te kōrerotia o aua reo.
Ko tōna kitenga nui, mō te reo rua Māori ko te kaupapa nui katoa i roto i te kōwhiri reo, ko te hua o te reo Māori i roto i te whakawhitinga kōrero.
Ko tā tēnei tuhingaroa e takoha atu nei ki te ao rangahau, ko te mahere kōwhiri reo e hangaia ana i runga tonu i ngā wheako o te reo rua Māori.
Ko te manako nui, mā te rangahau nei ka hua mai ētahi maramara whakaaro hei āwhina i te reo rua Māori, e reo Māori ai āna mahi, hei hāpai anō i te ora o tēnei reo ō tātou.
</p>.
Related Results
Maori Values Can Reinvigorate a New Zealand Philosophy
Maori Values Can Reinvigorate a New Zealand Philosophy
<p>This thesis explores Maori values that can be seen in traditional Maori philosophy and attempts to define those values and how they are recognizable in Aotearoa/New Zealan...
Ko te reo Māori te tatau kite Ao
Ko te reo Māori te tatau kite Ao
Ko te aronga o tenei rangahau, kia whakaahu, kia whakatinana, kia whakararau, kia whakamana i te reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago. Ko te whainga o te kaupapa rangahau, kia wh...
Maori Education Developments: A Maori Unionist’s View
Maori Education Developments: A Maori Unionist’s View
During 1992, many hands seized the chance to paddle the Maori education waka in the primary system.The Maori community continued to establish Kura Kaupapa Maori, immersion and bi...
Te kākahu whakataratara o Ngāi Tūhoe: Ko te reo ōkawa, ko te reo o te marae
Te kākahu whakataratara o Ngāi Tūhoe: Ko te reo ōkawa, ko te reo o te marae
Ko te reo ōkawa ara ko te reo o te marae, he reo hōhonu. Ka mutu, he tapu katoa ōna āhuatanga katoa. E rua ngā kōrero whakatau o runga i te marae. Ko te karanga me te whaikōrero. K...
Understanding the Māori Television Service’s Policy and Legislation: The First Ten Years
Understanding the Māori Television Service’s Policy and Legislation: The First Ten Years
<p>he Māori Television Service emerged in 2004 after many years of political agitation by Māori for the New Zealand government to protect and promote Māori language and cultu...
Māori Art and Architecture
Māori Art and Architecture
Maori art history originates in Te Po/The Darkness when the parents Ranginui/Sky Father and Papatūānuku/Earth Mother were joined. They were later separated by some of their sons wh...
Tika Tonu: Young Māori Mothers' Experiences of Wellbeing Surrounding the Birth of their First Tamaiti
Tika Tonu: Young Māori Mothers' Experiences of Wellbeing Surrounding the Birth of their First Tamaiti
<p>The wellbeing experiences of young Māori mothers’ (ngā māmā) surrounding the birth of their first tamaiti and the impact of those experiences, often determine outcomes for...

