Perceptivni distraktori utječu na reprezentacije vidnoga radnog pamćenja samo u ranim fazama obrade

Jedan je od glavnih zadataka vidnoga radnog pamćenja (VRP) zaštita pohranjenih sadržaja od nevažnih vidnih podražaja u okolini, tj. od distraktirajućih informacija. Iako velik broj istraživanja pokazuje negativan utjecaj distraktora na sadržaje u VRP-u, nejasno je utječu li distraktori jednako na VRP u različitim fazama obrade, tj. tijekom kodiranja, zadržavanja i dosjećanja. U provedenome su istraživanju sudionici (N = 12) u zadatku VRP-a pamtili obojene podražaje te su im prikazivani perceptivni distraktori u različitim fazama obrade podražaja. Rezultati su pokazali da prikazivanje distraktora neposredno nakon nestanka podražaja za pamćenje (tj. u fazi kodiranja), ali ne i tijekom faze zadržavanja ili dosjećanja, dovodi do porasta pogreške dosjećanja. Ključno, utjecaj distraktora nije ovisio o njihovoj snazi manipuliranoj kao trajanje prikaza distraktora. Da bismo pobliže istražili vrstu pogreške do koje dolazi uslijed prikaza distraktora, podaci su procijenjeni probabilističkim modelom mješovitih distribucija. Rezultati su pokazali da se porast pogreške dosjećanja dominantno može pripisati porastu pogrešaka zamjena i pogreškama intruzije, dok pogreške slučajnoga pogađanja te preciznost točnih dosjećanja nisu pokazali sustavno variranje s prikazom distraktora. Naši rezultati pokazuju da je proces obrane od distraktora u VRP-u pretežno uspješan, s povremenim neuspjesima koji rezultiraju jasnim obrascima pogrešaka. Konačno, ti rezultati govore u prilog distribuiranoj pohrani sadržaja VRP-a i suprotni su pretpostavkama hipoteze senzornoga kodiranja.