Javascript must be enabled to continue!
Migracija prema slušanju radija na digitalnim platformama
View through CrossRef
Dominantan oblik distribucije radijskog programa u Republici Hrvatskoj i dalje je zemaljska distribucija analognog signala. Međutim, digitalno doba nudi alternativu, poput internetske distribucije i digitalnog radija (DAB+). Prva faza konvergencije hrvatske radiodifuzije dovršena je već samom uspostavom radijskih mrežnih stranica koje zahvaljujući streamingu mogu distribuirati sadržaj svagdje gdje postoji pokrivenost internetom. Prva koncesija za komercijalni DAB+ radio u Republici Hrvatskoj dodijeljena je u veljači 2022., a emitiranje je počelo u kolovozu iste godine. Ključan preduvjet dohvata sadržaja tako distribuiranih radijskih programa jesu digitalni uređaji, poput računala i pametnih telefona, te kućni i automobilski digitalni prijamnici. Rad donosi nalaze istraživanja o migraciji radijskih slušatelja s tradicionalnih uređaja (analognih prijamnika) prema slušanju na digitalnim platformama u Republici Hrvatskoj. Naime, iako nema najava o eventualnom isključenju analogne mreže, može se očekivati da će digitalne opcije za dohvat radijskih programa biti sve više korištene. Prema rezultatima istraživanja, prvog takve vrste u nas, migracija je zasad mala (oko 13 %) i spora, ali kontinuirana. Konvergencija radijskog medija odvija se i onda kada za nju ne postoje strateški određeni preduvjeti jer sazrijevanje generacija koje su odrastale u „oba svijeta” sustavno smanjuje nekadašnji „generacijski jaz” u digitalnim znanjima i kompetencijama, što olakšava tranziciju od analognih prema digitalnim uređajima za slušanje radijskih programa.
Faculty of Political Science, University of Zagreb
Title: Migracija prema slušanju radija na digitalnim platformama
Description:
Dominantan oblik distribucije radijskog programa u Republici Hrvatskoj i dalje je zemaljska distribucija analognog signala.
Međutim, digitalno doba nudi alternativu, poput internetske distribucije i digitalnog radija (DAB+).
Prva faza konvergencije hrvatske radiodifuzije dovršena je već samom uspostavom radijskih mrežnih stranica koje zahvaljujući streamingu mogu distribuirati sadržaj svagdje gdje postoji pokrivenost internetom.
Prva koncesija za komercijalni DAB+ radio u Republici Hrvatskoj dodijeljena je u veljači 2022.
, a emitiranje je počelo u kolovozu iste godine.
Ključan preduvjet dohvata sadržaja tako distribuiranih radijskih programa jesu digitalni uređaji, poput računala i pametnih telefona, te kućni i automobilski digitalni prijamnici.
Rad donosi nalaze istraživanja o migraciji radijskih slušatelja s tradicionalnih uređaja (analognih prijamnika) prema slušanju na digitalnim platformama u Republici Hrvatskoj.
Naime, iako nema najava o eventualnom isključenju analogne mreže, može se očekivati da će digitalne opcije za dohvat radijskih programa biti sve više korištene.
Prema rezultatima istraživanja, prvog takve vrste u nas, migracija je zasad mala (oko 13 %) i spora, ali kontinuirana.
Konvergencija radijskog medija odvija se i onda kada za nju ne postoje strateški određeni preduvjeti jer sazrijevanje generacija koje su odrastale u „oba svijeta” sustavno smanjuje nekadašnji „generacijski jaz” u digitalnim znanjima i kompetencijama, što olakšava tranziciju od analognih prema digitalnim uređajima za slušanje radijskih programa.
.
Related Results
Analiza potrebe i izrada plana pokretanja studentskog radija na Sveučilištu VERN’
Analiza potrebe i izrada plana pokretanja studentskog radija na Sveučilištu VERN’
Od svojih početaka do danas radio je prošao kroz brojne promjene,uvjetovane modernizacijom tehnologije i promjenama kod medijskepublike. Zbog toga je danas relevantan, moćan i svep...
Razvoj i metodička načela Školskog radija Radio Zagreba
Razvoj i metodička načela Školskog radija Radio Zagreba
Školski radio bio je specifičan i na škole usmjeren radijski program koji je nastao u suradnji Radio Zagreba i Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske pede...
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
U radu se analiziraju pisma iz korespondencije Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović iz razdoblja 1885. – 1892. Kao prilog je uvršteno pet pisama iz naznačenoga razdoblja sa znan...
Autorskoprávní ochrana lidských hodnot v digitálním prostředí
Autorskoprávní ochrana lidských hodnot v digitálním prostředí
Cílem této statě je posoudit úroveň ochrany autorských děl, výkonů výkonných umělců i jejich zvukových a zvukově obrazových záznamů, rozhlasového a televizního vysílání i databází ...
BUDUĆNOST RADIJA
BUDUĆNOST RADIJA
Cilj rada je prikazivanje istorijata nastanka i razvoja radija, kao nezamjenjivog medija, koji posjeduje višestruku namjenu u svrhu privlačenja velikog broja korisnika. Progresivan...
HIBRIDIZACIJA NOVINARSKIH ŽANROVA I BUDUĆNOST RADIJA
HIBRIDIZACIJA NOVINARSKIH ŽANROVA I BUDUĆNOST RADIJA
Predmet istraživanja u ovom radu je da se ispita hipoteza da u eri interneta i hiperprodukcije informacija dolazi do odumiranja kompleksnijih, nekada tipičnih radijskih novinarskih...
Nada u budućnost?
Nada u budućnost?
Krajem zimskog semestra akademske godine 2018./2019. ispitani su stavovi studenata diplomskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF), nastavnički smjerovi fiz...
"Banket u Blitvi" Miroslava Krleže ili fauna U flori
"Banket u Blitvi" Miroslava Krleže ili fauna U flori
U svojoj raspravi autorica rasvjetljava složenu strukturu političkoga romana Banket u Blitvi Miroslava Krleže s posebnim osvrtom na piščevu poetiku. U analizi autorica polazi od dn...

